Gotovo polovica zgrada još nema razdjelnike, a preostalo je samo jedno ljeto za ugradnju

Iako se o razdjelnicima toplinske energije govori više od deset godina, Hrvatska tek ulazi u razdoblje kada ih mora stvarno uvesti. Novi zakon predviđa da do 1. siječnja 2027. svi višestambeni objekti moraju imati ugrađene razdjelnike, no gotovo 45 posto stambenih jedinica koje bi ih trebale imati, danas ih nema. Za većinu zgrada iduće ljeto bit će jedino razdoblje bez grijanja u kojem se mogu obaviti svi pripremni radovi.

O tome kakva nas godina čeka, što sve zgrade moraju napraviti i zašto je čekanje najskuplja opcija, govorili su na konferenciji "Bolja energija i ESG poslovanje" Julijan Šalić, regionalni direktor Brunate za jugoistočnu Europu i Zdravko Vladanović, predsjednik Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada Grada Zagreba.

'Građani godinama nisu dobivali jasne informacije'

Vladanović naglašava da je novi zakon samo nastavak dugog razdoblja u kojem su informacije prema građanima bile nedorečene ili netočne.

"Ove su teme godinama bile zapuštene. Komunikacija je bila loša, ljudi su ostajali bez informacija ili su dobivali pogrešne. Neke zgrade imaju odlične rezultate, neke lošije, ali puno toga je bilo kontaminirano poluinformacijama", kaže Vladanović. Prema njegovim riječima, prateći pravilnici su napisani i na potpisu, te bi trebali biti objavljeni "u sljedećih nekoliko dana".

Građani bi mogli biti zbunjeni novim modelom naplate, koji dijeli račun na dva izvora | Pixsell

Gotovo pola Hrvatske još nema razdjelnike

Šalić pojašnjava da je unatoč dugoj povijesti sustava, njegova primjena ostala nedosljedna.

"Sada smo na nekih 55 posto ugrađenosti. To znači da 45 posto stambenih jedinica koje bi trebale imati razdjelnike, nemaju ih. Prije deset godina ljudi su mislili da možda neće trebati, pa su čekali. Čekaju i sada, iako je zakon jasan", govori Šalić.

Podsjetio je i da su razdjelnici u zakonodavstvu od 2015. godine, ali se obveza nije provodila, zbog čega se danas ulazi u vrlo gusti raspored.

I Šalić i Vladanović naglašavaju da sama ugradnja razdjelnika nije problem. Ono što traje, i što većina zgrada još nije ni počela, jesu pripreme.

"Implementacija razdjelnika nije problem. Problem je sve prije toga - čišćenje sustava, termostatizacija, frekventne pumpe, stručni pregledi. To traje. A to ne možete raditi dok traje sezona grijanja. Imamo jedno ljeto ispred nas", kaže Šalić.

"Svi nešto čekaju. Nije realno očekivati da se u jednoj sezoni bez grijanja nadoknadi deset godina čekanja", upozorava regionalni direktor Brunate.

Zašto razdjelnici?

Vladanović objašnjava da je bit sustava pravedniji obračun.

"Smisao je racionalizirati potrošnju toplinske energije. Pravednije je da plaćamo onoliko koliko potrošimo, ne manje i ne više. Nije normalno da stan u kojem nitko ne živi plaća jednako kao stan koji se grije cijeli dan", govori Vladanović.

"Prije razdjelnika smo svi držali prozore ‘na kipu’ jer su temperature bile previsoke. To je razina neracionalnosti koju razdjelnici trebaju ispraviti", dodaje.

Šalić objašnjava da će "uvijek postojati ljudi kojima će računi biti veći", osobito ako su "20 godina trošili više nego što su plaćali", pa sada prvi put plaćaju stvarnu potrošnju. Ističe, međutim, da zgrade u pravilu ostvaruju uštede i da u njegovom portfelju, koji broji više od 3000 zgrada, "svaka ima određenu uštedu - 15, 20, 35 posto, ovisno o zgradi".

Vladanović upozorava da su godine nejasne komunikacije i pasivnosti dovele do današnjeg zastoja | Pixsell

Koliko će tko plaćati?

Novi zakon uvodi jasne sankcije. Ako zgrada uvede razdjelnike, a neki pojedinci odbiju ugradnju, njihovi se računi drastično povećavaju.

"Stan od 50 kvadrata koji odbije ugradnju plaća kao da ima 150 kvadrata - jer se obračunava po kvadraturi, uz korektivni faktor 3, plus naknada od 0,50 eura po kvadratu", objašnjava Šalić.

Ako cijela zgrada ne ugradi razdjelnike, obračun ide po starom, ali svaki stan plaća dodatnih 0,50 eura po kvadratu mjesečno.

Vladanović upozorava da će građani vjerojatno biti zbunjeni novim modelom naplate.

"Jedan dio stići će kao i dosad, na kućnu adresu. Drugi dio ide preko upravitelja na račun pričuve. Stvorit će se dojam da je račun manji, ali nije, samo je podijeljen. I dalje su to naši novci".

Vladanović kaže da će najveći izazov biti jednostavno pokrenuti se. Pojašnjava da se u zgradama godinama čekalo, da se puno toga nije radilo i da je kultura stanovanja niska, pa dodaje kako ćemo uvijek imati probleme ako se taj dio ne promijeni.

Sličan stav ima i Šalić. Po njegovim riječima, svi nešto čekaju, a nerealno je očekivati da se u jednoj sezoni bez grijanja nadoknadi deset godina odgađanja. Kaže i da ga brine što bi se moglo dogoditi nastavi li se ovakvo odugovlačenje te napominje da se boji da bi za godinu dana mogla nastati nekakva vrsta stihije.