Tržišta i dalje ignoriraju klimatske rizike, a investitori su sve izloženiji

Investitorima nedostaju financijski poticaji za postizanje održivih ciljeva, zbog čega su izloženiji gubicima kada dođe do promjene tržišnog sentimenta, pokazuje studija znanstvenika sa Sveučilišta u Cambridgeu.

Unatoč godinama nastojanja da se ulaganja s naglaskom na okoliš i društvenu odgovornost učine financijski privlačnima, i dalje ne postoji dovoljno mehanizama koji bi potaknuli banke i upravitelje imovinom da usmjeravaju kapital na način koji dugoročno štiti planet i njegove stanovnike, navodi se u studiji Centra za održivo financiranje Instituta za liderstvo u održivosti Sveučilišta u Cambridgeu (CISL)

"Trenutno financijski sustav nema poticaje da u financijskom odlučivanju uzima u obzir održivost", poručili su Nina Seega, direktorica u CISL-u, i Eliot Whittington, glavni direktor za sustavne promjene, u izvješću.

Navode kako ne postoje kazne za ulaganja u neodržive aktivnosti, niti poticaji za povlačenje iz rizične imovine. U isto vrijeme, dodaju, ulaganja u aktivnosti koje štete okolišu i dalje donose veću zaradu od onih održivih.

Aktivnosti koje štete okolišu i dalje donose veću zaradu od onih održivih | Bloomberg

Akademici upozoravaju da tržišta nisu uspjela poslati jasne cjenovne signale koji bi odražavali stvarne rizike koji nas očekuju.

"Postoji pretpostavka da će se svi tržišni sudionici moći povući istovremeno ako se promijeni sentiment", napisali su. "No više financijskih kriza već nas je naučilo da to jednostavno nije točno".

Upozorenje dolazi u trenutku kada se principi održivosti poput ESG-a (okolišni, društveni i upravljački kriteriji) i DEI-ja (raznolikost, jednakost i uključenost) sve češće demoniziraju u SAD-u, gdje ih Republikanska stranka nastoji izbaciti pod optužbom da su dio woke kapitalizma. Kritičari kao dokaz za tu tvrdnju ističu slabe financijske rezultate ESG ulaganja, tvrdeći da ta strategija zanemaruje obveze prema ulagačima.

ESG, koji je doživio kratki procvat tijekom pandemije, suočava se s problemima u uvjetima viših kamatnih stopa i poremećaja u opskrbnim lancima, što otežava razvoj zelenih infrastruktura koje zahtijevaju velika ulaganja. Zbog toga su se ulagači počeli povlačiti. Primjerice, tvrtka Morningstar je u travnju objavila da su ESG fondovi u prvom kvartalu zabilježili najveće odljeve kapitala otkad se ti podaci vode.

ESG gubi na popularnosti, posebice u SAD-u | Bloomberg

Negativan stav prema ESG-u raste upravo dok svijet juri prema probijanju kritične granice od 1,5 stupnjeva Celzijevih zagrijavanja. Posljedice tog scenarija već su vidljive, primjerice u osiguravateljnoj industriji: Swiss Re Institute nedavno je procijenio da bi ove godine osigurani gubici mogli doseći 145 milijardi dolara, što je znatno iznad desetogodišnjeg prosjeka.

Posebno su izloženi poljoprivreda i građevinski sektor, dok turizam bilježi pomake u sezonalnosti, slično kao i modna industrija. Čak su i podatkovni centri pod povećanim rizikom.

Autori izvješća CISL-a upozoravaju na velik rizik naglog preokreta na tržištima kad investitori počnu u većoj mjeri uvažavati stvarne fizičke posljedice klimatskih promjena.

S druge strane, oni koji klimatske rizike već sada uzimaju u obzir otvaraju si vrata prema prilici vrijednoj 10,3 bilijuna dolara u novoj zelenoj ekonomiji.

"Financijski sektor ne treba se mijenjati samo kako bi izbjegao opasnost od iznenadne i burne tržišne korekcije kad sentiment konačno uhvati korak sa stvarnošću", poručuju autori, "nego i kako bi iskoristio brojne prilike koje donosi ta prijelazna faza".

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar