Hoće li nova metodologija otključati OIE projekte vrijedne milijarde?

Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) objavila je prijedlog nove metodologije za određivanje naknada za priključenje na elektroenergetsku mrežu, potez koji se dugo iščekivao u energetskom sektoru gdje su na čekanju projekti vrijedni tri milijarde eura.

O tome je li ovo korak naprijed koji će riješiti birokratsku petlju, za Bloomberg Adria TV govorila je Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH).

Pokrovac upozorava da trogodišnje čekanje na definiranje cijena priključka već ugrožava prve projekte, dok je istovremeno Hrvatska u listopadu uvezla 30 posto električne energije.

Trogodišnja trakavica

Iako je javno savjetovanje o novoj metodologiji korak naprijed, ono ne rješava ključni problem koji muči investitore – HERA već tri godine nije donijela odluku o jediničnoj cijeni priključenja, iako ju na to obvezuje zakon, kaže Pokrovac i upozorava: ova birokratska odgoda stvara pravnu nesigurnost i direktno ugrožava investicije.

"Cijeli taj proces definiranja jedinične cijene da bi se projekti iz obnovljivih izvora energije priključili na mrežu je problematičan i sporan", ističe.

Posljedice su već vidljive. Zbog probijanja svih rokova, kaže, prvi od projekata koji čekaju na priključak već sljedeći mjesec gubi energetsko odobrenje, a time i sva stečena prava. Do kolovoza iduće godine, ista sudbina čeka još 17 takvih projekata. Pokrovac upozorava: Riječ je o investitorima koji su već uplatili oko 25 milijuna eura za energetska odobrenja, a sada im prijeti potpuni gubitak investicije.

Dodatnu zabrinutost u predloženoj metodologiji unosi novi koeficijent koji HERA-i daje diskrecijsko pravo da s faktorom od nula do 100 odlučuje hoće li se proizvedena energija uopće preuzeti u mrežu, što investitorima stvara nepredvidivo poslovno okruženje.

Baterije kao ključ stabilnosti

Novom metodologijom poseban status dobivaju i baterijski sustavi. Za razliku od elektrana koje energiju samo isporučuju, baterije je mogu i preuzimati iz mreže i vraćati u nju. Zato je predviđeno da se naknada za priključak plaća isključivo za snagu koja se koristi za punjenje, čime se honorira njihova uloga u stabilizaciji sustava. Naime, pražnjenjem baterija pomaže se u uravnoteženju mreže, što je osobito važno u razdobljima kada proizvodnja iz sunca i vjetra oscilira. Hrvatska se obvezala do 2030. godine postići 42 posto udjela OIE u bruto finalnoj potrošnji, a bez sustava za pohranu energije taj je cilj teško dostižan.

"Baterija je ključno rješenje onda kada imamo situaciju i kada govorimo da mreža ne može prihvatiti obnovljive izvore energije. Ako imate bateriju, to vam je bazna energija", objašnjava Pokrovac.

Unatoč njihovoj važnosti, u Hrvatskoj postoji "veliko nerazumijevanje javne uprave" za ovu temu, koja je zakonski fragmentirana, dodaje. Kako bi ponudili rješenje, OIEH je s Europskom bankom za obnovu i razvoj, Energetskim institutom Hrvoje Požar i FER-om pokrenuo studiju koja treba definirati gdje su zagušenja na mreži i koje su optimalne lokacije za izgradnju baterija. Kao primjer dobre prakse Pokrovac navodi Sloveniju, gdje država kontinuirano sufinancira građanima ne samo solarne panele, već i baterije za kućanstva.

Hrvatska sporija od Rumunjske, skuplja od susjeda

Dok europska direktiva nalaže da se sva papirologija za OIE projekte mora riješiti u roku od najviše dvije godine, u Hrvatskoj razvoj vjetroelektrana traje od sedam do deset godina.

"Jedna Rumunjska je davno to odradila u roku od dvije godine", kaže Pokrovac. Glavni razlog za sporost, upozorava, jest činjenica da Hrvatska još nije u svoje zakonodavstvo prenijela dijelove europske direktive koja kaže da su "obnovljivi izvori energije od prevladavajućeg javnog interesa". Usvajanje te odredbe drastično bi ubrzalo sve procedure, objašnjava i dodaje: dok se u Hrvatskoj pokušava gotovo 500 milijuna eura troška izgradnje mreže prebaciti na leđa 45 do 60 projekata, u čak 80 posto europskih zemalja taj trošak za investitora je - nula.

 

"Taj trošak nula je i u Bosni i Hercegovini, u Srbiji, u Crnoj Gori, u Sloveniji, dakle u svim našim susjednim zemljama. Želiš imati što jeftiniju i povoljniju energiju u svojoj zemlji da može biti korištena ne samo od strane kućanstava, nego i energetski intenzivne industrije", zaključuje Pokrovac.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.