Unatoč besplatnim uslugama, banke s rekordnim prihodima od naknada u prvom kvartalu

Hrvatske banke u prva su tri mjeseca ove godine ostvarile rekordne prihode od provizija i naknada eliminirajući tako strahovanja da bi uvođenje tzv. paketa besplatnih usluga moglo utjecati na njihovo poslovanje. Domaći su bankari do kraja ožujka ostvarili 219 milijuna eura prihoda od provizija i naknada, tri posto više nego u istom razdoblju lani i najviše barem od 2017. godine, pokazuju dostupni preliminarni podaci Hrvatske narodne banke.

Segmentirano, najveći dio provizija banke ostvaruju od naknada za platni promet. Ti su prihodi ove godine porasli za 2,4 posto na 73 milijuna eura. Porasli su čak i prihodi od provizija za vođenje tekućih i žiroračuna, upravo oni koji su trebali biti najviše pogođeni nakon što su s početkom ove godine na snagu stupile zakonske izmjene kojima je građanima omogućeno besplatno korištenje pojedinih bankovnih usluga. Ti su prihodi u prva tri mjeseca iznosili 26,9 milijuna eura, 1,2 posto više nego u prvom tromjesečju prošle godine.

Rasli su i prihodi od provizija za internetsko i mobilno bankarstvo, a jedini bitniji pad zabilježen je u provizijama vezanim uz kreditne kartice koje su smanjene za gotovo sedam posto na 41,1 milijun eura. Usprkos tome, neto prihodi od provizija i naknada, dakle prihodi umanjeni za rashode odnosno čisti profit koji banke na taj način ostvaruju, dosegnuli su rekordnih 169 milijuna eura u prvom kvartalu.

Ukupno gledajući, domaće banke vrlo su uspješno prebrodile prvi kvartal iako je očito kako im uvjeti na tržištu polako počinju stvarati izazove te da vjerojatno neće više suviše lako ostvarivati enormne profite kao u posljednjih nekoliko godina. Zajednički, banke su u prva tri mjeseca ostvarile impresivnih 420 milijuna eura dobiti, 45 milijuna više nego prošle godine.

No za takav porast zaslužan je neočekivani skok profita u Erste & Steiermärkische banci. U prva tri mjeseca tamo je dobit udvostručena s lanjskih 62,2 milijuna na ovogodišnjih čak 121,7 milijuna eura. Time je Erste banka debelo nadmašila čak i Privrednu banku Zagreb te s neto rezultatom gotovo dosegnula najveću domaću banku, Zagrebačku, čija je dobit iznosila 135,8 milijuna eura.

Da nije bilo rezultata Erste & Steiermärkische banke, profit domaćeg bankovnog sektora bio bi na razini ili čak i nešto niži nego lani. Dobit Zagrebačke banke snižena je za milijun eura, dobit PBZ-a za 14 milijuna, dobit Raiffeisen banke za šest milijuna, a dobit Addiko banke za milijun eura. Od većih banaka još je jedino profit Hrvatske poštanske banke bio na otprilike istoj razini kao i lani, dok je OTP banka uspjela čak zabilježiti i rast od sedam milijuna na 38 milijuna eura.

Ukupna aktiva domaćih banaka krajem ožujka dosegnula je 90 milijardi eura, no bila je 1,2 posto niža nego krajem prošle godine. Izazove u poslovanju ove godine, usprkos tome što su se banke lani glasno pobunile zbog uvođenja paketa besplatnih usluga, više će im stvarati kreditno i ostalo poslovanje, a ne naknade i provizije od usluga koji se čvršće vežu uz razinu ekonomske aktivnosti na nekom tržištu.

Kreditni prihodi

Podaci središnje banke pokazuju kako su prihodi banaka od kredita odobrenih kompanijama i kućanstvima u prva tri mjeseca porasli za šest posto, no rashodi po kamatama za te dvije grupe istovremeno su smanjeni za čak 22 posto što znači da su se banke odlučile na zadržavanje i povisivanje marži kako bi što dulje održale profitabilnost.

U prva tri mjeseca domaće su banke profitirale i od kamata na dužničke vrijednosnice poput obveznica i trezorskih zapisa koje drže u portfeljima. Ti su im prihodi skočili s lanjskih 88 na ovogodišnjih 124 milijuna eura.

S druge strane, za relativno sličan iznos, s lanjskih 126 na ovogodišnjih 72 milijuna eura smanjeni su im ostali kamatni prihodi u koje spada i zarada koju ostvaruju od depozita na računu središnje banke. Ti depoziti su im proteklih godina, zahvaljujući okruženju relativno viših kamatnih stopa, donosili solidnu zaradu.

Ove su godine oni ponešto smanjeni u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, no ukoliko se ostvare prognoze o ponovnom rastu kamatnih stopa na tržištu novca, banke bi ponovo mogle na taj način ostvarivati dobit.

Domaćim bankama mogla bi zaprijetiti i prošlotjedna presuda Vrhovnog suda u slučaju vezanom uz konverziju kredita vezanih uz švicarske franke. Vrhovni sud je donio odluku, no još je nisu javno objavili odlučivši je prvo poslati strankama u postupku. Eventualna odšteta klijentima, ako je sud odlučio u njihovu korist, mogla bi nagristi financijske rezultate banaka.