Je li uvođenje besplatnih usluga srezalo rezultate domaćih banaka?

Uvođenje paketa besplatnih usluga vezanih uz bankovne račune građana, usprkos tome što su banke i bankovna udruga tvrdili kako će to utjecati na profitabilnost, nije srezalo rezultate domaćih banaka, sugeriraju prvi konkretniji podaci o njihovom poslovanju u ovoj godini.

Brojke su stabilne, neke banke su imale čak i izražen rast prihoda od naknada, a i dobit domaćih banaka općenito snažno raste.

S početkom ove godine na snagu su stupile zakonske izmjene kojima su određene bankovne usluge oslobođene naknada, ako to klijenti zatraže. Neto prihodi od provizija i naknada u hrvatskim bankama uglavnom čine od 15 do gotovo 25 posto neto ukupnih prihoda iz poslovanja, no besplatan je samo manji dio osnovnih usluga. Prvi dostupni financijski rezultati ukazuju da su hrvatske banke i dalje visoko profitabilne.

Za početak, ukupna dobit banaka ostvarena u ovoj godini je porasla. Radi se o preliminarnom nekonsolidiranom podatku iz mjesečnih izvještaja središnje banke koji ponekad zbog prirode računovodstvenog knjiženja može čak i nesrazmjerno skočiti ili pasti iz mjeseca u mjesec, ali svejedno može biti indikator općeg trenda. U siječnju je neto dobit domaćih banaka bila 39 posto viša nego u istom mjesecu lani, a u prva dva mjeseca zajedno oko 15 posto viša i iznosila je 280 milijuna eura.

Brojne banke prethodnih su dana objavile svoje financijske izvještaje za prva tri mjeseca i kod nekih je prilično lako vidljivo kako paket besplatnih usluga za građane nije utjecao na poslovanje. Zagrebačka banka, najveća domaća banka koja drži oko četvrtine tržišta, imala je čak i visoki skok neto prihoda od provizija.

U lanjskom prvom kvartalu oni su iznosili 48 milijuna eura da bi ove godine porasli do 57 milijuna, što je skok od 19 posto. Detaljnije brojke pokazuju kako su za takav neto rezultat istovremeno zaslužni i rast prihoda od provizija i naknada i pad njihovih rashoda u najvećoj domaćoj banci.

Rast prihoda

Bitno skromniji bio je rast neto prihoda od provizija u trećoj domaćoj banci po visini aktive. Iz Erste & Steiermärkische banke izvijestili su kako su im do kraja ožujka ti neto prihodi porasli s 26 na 27 milijuna eura u usporedbi s prva tri mjeseca prošle godine. Isključivo prihodi od naknada, dakle brojka koja nije umanjena za rashode, porasli su u toj banci s 35 na 37 milijuna eura.

Još jedna velika domaća banka kojoj su u prva tri mjeseca porasli neto prihodi od provizija i naknada je Hrvatska poštanska banka. Peta po visini aktive, ova je banka u prvom kvartalu ostvarila 9,3 milijuna eura neto prihoda od naknada što je 3,5 posto više od lanjskih devet milijuna.

Za neke druge velike banke toliko detaljni podaci nisu objavljeni, no iz dostupnih se ipak može dovoljno vidjeti. Iz financijskih izvještaja vlasnika Privredne banke Zagreb, talijanske grupe Intesa Sanpaolo, vidi se kako je operativni prihod u Hrvatskoj, gdje se oni najviše oslanjaju na samu PBZ, u prvom tromjesečju bio 151 milijun eura. Lani je bio četiri milijuna eura viši. Operativni troškovi zadržali su se na lanjskoj razini od 61 milijun eura, što sve zajedno znači da s te strane udara na profitabilnost nije bilo.

Financijski izvještaji Raiffeisen Bank International, pod čijom kapom posluje Raiffeisen banka u Hrvatskoj, također pokazuju relativno stabilne brojke. Prema tim izvještajima, RBA je u Hrvatskoj u prvom tromjesečju imala neto prihode od provizija i naknada u visini od 18 milijuna eura, milijun eura manje nego godinu prije.

Neto dobit domaćih banaka u prva dva mjeseca bila je 15 viša nego lani | Oliver Bunic/Bloomberg

 

Addiko i OTP banke, jedine dvije preostale domaće banke s aktivom višom od milijardu eura, trebale bi svoje financijske izvještaje objaviti ovoga tjedna. Objema im neto prihodi od naknada čine oko petine neto ukupnih poslovnih prihoda, no ako je suditi po brojkama iz ostalih velikih banaka, ne bi trebalo očekivati značajnija odstupanja od lanjskih rezultata.

U prva tri mjeseca ove godine nešto više od 100 tisuća građana zatražilo je prebacivanje na paket besplatnih usluga. Stavi li se to u omjer s ukupnim brojem zaposlenih i umirovljenika koji svoja redovita primanja dobivaju na bankovne račune, a kojih je 2,7 milijuna, očito je da se radi o relativno niskom udjelu. U računicu treba ubaciti i gotovo 460 tisuća računa koje u bankama imaju otvorene pravne osobe i može se procijeniti kako prihodi hrvatskih banaka od naknada i provizija nisu ugroženi usprkos zakonskim promjenama.

Broj građana koji će zatražiti paket besplatnih usluga sigurno će rasti i idućih mjeseci, ali s obzirom na to da daleko najveći broj banaka unutar tog paketa ne nudi i besplatne transakcije mobitelom, što je vrlo popularna i praktična usluga za korisnike, pitanje je za koliko još točno. Sudeći po zdravom profitu kojeg ostvaruje domaći bankovni sustav, taj bi broj trebao porasti poprilično da bi to stvarno imalo bitnijeg utjecaja na profitabilnost.