Jesu li i banke zrele za bojkot? Profiti rekordni, a cijene usluga sve skuplje

Ogorčenost građana zbog stalnog rasta cijena trenutno je fokusirana samo na trgovce, pa ispod radara prolaze banke koje konstantno dižu cijene svojih usluga, iako već godinama bilježe rekordne zarade.

Bankare nije uzrujala ni najava Ministarstva financija (Minfin) kako će ukinuti naknadu za vođenje računa, naprotiv, odmah su najavili dizanje cijena ostalih usluga kako bi nadoknadili gubitak.

Doduše, dizali su te cijene i ranije, bez posebnog povoda, uz standardnu apologiju – rast cijene energenata i rada, iako su cijene energenata u Hrvatskoj zamrznute na znatno niže razine od tržišnih, a među radnicima praktički svih većih banaka ključa nezadovoljstvo zbog niskih plaća koje godinama stagniraju, odnosno padaju zbog inflacije.

U međuvremenu su banke zbog te iste inflacije uživale u okruženju visokih kamata i ubirale jako lijep profit samo na konto parkiranja novca kod HNB-a. Primjerice, u 2023. godini im je dobit skočila za čak 92 posto, na 1,36 milijardi eura, a u prvoj polovici prošle godine nastavila rasti po stopama od 20-ak posto, pa su u tom razdoblju zaradile više od 800 milijuna eura.

Unosne naknade

Solidan udio u tome imaju i prihodi od naknada. Primjerice, Addiko, OTP i Raiffeisenbank više od petine svojih prihoda ostvaruju upravo od naknada.

Kako smo već pisali prije par mjeseci, neto prihodi od naknada i provizija u hrvatskim bankama rasli su 2021. i 2022. godine po stopama višim od deset posto da bi taj rast 2023. poprilično usporio na tek dva posto. Sveukupno su u 2023. godini iznosili 556,5 milijuna eura, a podaci za 2024. sugeriraju dodatni rast, možda i do 600 milijuna eura.

Bankarske bilance po pitanju naknada neće patiti ni u ovoj godini. Naprotiv, pripremaju novi val poskupljenja, pri čemu će pojedine usluge poskupjeti i do 40 posto. Neke banke su svoje cjenike već izmijenile, a neke će to učiniti početkom travnja i svibnja.

Nikola Mikša, član uprave OTP banke, za Bloomberg Adriju je krajem prošle godine otkrio kako njegova banka tek razrađuje buduće cijene naknada, ali priznaje da u idućoj godini OTP očekuje rast prihoda od naknada.

"Očekujemo rast prihoda od naknada, ali ne mogu reći koliko. Taj porast prihoda od naknada se manje temelji na porastu jediničnih naknada, a više na volumenu ukupnog broja transakcija zbog rasta gospodarstva i sve bolje turističke sezone", pojasnio je.

 

Među prvima je konkretne korake poduzela Zagrebačka banka (Zaba) koja je odmah početkom ove godina uvela novi cjenik prema kojem su ukinuli naknade za ugovaranje i vođenje osnovnog računa, ali istovremeno podigli gotovo sve ostale naknade, neke i drastično.

Primjerice, cijena Optimum paketa računa trebala bi narasti s 3,98 na 5,90 eura mjesečno, Ekspert paket računa raste sa 7,96 na 11,50 eura, a Zlatni paket s 10,62 na 15 eura.

I PBZ je donio novi cjenik, s tim da su naknadu za vođenje računa već podigli s 1,19 na 1,61 euro (više od 35 posto) početkom kolovoza prošle godine.

OTP banka je svoje usluge poskupjela od svibnja 2024. godine, pa je tako cijena vođenja tekućeg računa skočila s 1,59 na 1,90 eura, dakle za gotovo 20 posto, a zanimljivo je da naplaćuju čak i eksterni priljev, odnosno kad vam netko uplati novac na vaš tekući račun, kad uzimaju 0,27 eura po transakciji. I oni uskoro opet poskupljuju.

Od ožujka naknade mijenja Addiko, a od prvog travnja nove cjenike, uz OTP, uvode Erste, HPB i RBA.

Cijene prije novog poskupljenja

Podaci HNB-a pokazuju kako više udjele prihoda od naknada i provizija imaju uglavnom veće domaće banke poput Zagrebačke, Raiffeisena, OTP-a ili Addika, što je i logično jer imaju veći broj klijenata, a samim time i veći broj transakcija na kojima zarađuju.

HNB također vodi evidenciju o visini naknada, ali te im podatke banke dostavljaju dobrovoljno, pa se ograđuju po pitanju točnosti. Naša kratka usporedba s cjenicima banaka prije najnovijih poskupljenja pokazuje da su točni, a po njima najvišu mjesečnu naknadu za vođenje tekućeg računa zaračunavala Addiko banka, 3,32 eura, dok je Partner banka imala najnižu mjesečnu naknadu od 0,69 eura.

Državno šopanje debelih guski

Najave iz Ministarstva financija kako će se ukinuti bankarske naknade za vođenje računa svakako su dobrodošle, no valja se prisjetiti da je upravo država propisala da se od 2013. plaće i mirovine moraju primati isključivo na žiro ili tekući račun u banci i tako im silom zakona osiguravala prihode.

Banke su objeručke prihvatile ponuđeno i građanima naplaćivale uslugu koju nisu mogli izbjeći i s godinama dizale cijene, naročito u razdoblju nakon pandemije. Sada se država dosjetila ukinuti bankarski namet, ali procedura ide jako polako, što bankama omogućava da u međuvremenu dodatno profitiraju.

Nakon što je ministar financija Marko Primorac u listopadu prošle godine najavio zakonsko ukidanje naknada, iz HNB-a su bankama naložili da im do kraja godine pošalju metodologiju po kojoj obračunavaju naknade kojih je na stotine.

Ministarstvo financija čeka HNB

Zanimalo nas je u kojoj je fazi analiza obračuna banaka, a iz HNB-a su nam odgovorili: "S obzirom na opsežnost dostavljene dokumentacije, prve preliminarne rezultate očekujemo do kraja prvog kvartala 2025."

Nakon toga će "razmotriti potrebu poduzimanja daljnjih aktivnosti u skladu sa svojim nadzornim ovlastima".

HNB-u će trebati više od tri mjeseca da pročešlja kako banke formiraju cijene svojih usluga | Petar Santini/Bloomberg

U Minfinu također čekaju rezultate analize HNB-a pa će tek onda poduzeti konkretnije korake. Zanimljivo je i da kažu kako su "odlučili nakratko zastati s implementacijom mjera" zato što su "pojedine banke slijedom izrade traženih internih metodologija najavile kako će biti potrebno dodatno povećati pojedine naknade".

Poručuju kako čekaju da vide "u kojoj mjeri će aktivnosti Hrvatske narodne banke utjecati na visinu naknada, nakon čega će zauzeti stav u smislu opsega potrebne intervencije u postojeći zakonodavni okvir koji regulira poslovanje banaka u odnosu na naknade".

Ističu da neovisno o tome rade na izradi Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu pa napominju kako će u nastavku postupka i javnost kroz savjetovanje biti uključena u donošenje najavljenog propisa.

Financijski procvat bankarskog sektora

Naši analitičari su nedavno proučili kako stoje banke u cijeloj Adrija regiji i ustanovili kako cijelom sektoru ide jako dobro, a od prinosa na kapital boli glava. Ističu kako bankarskim sektorima u Adria regiji dominiraju banke u stranom vlasništvu, uglavnom kćeri velikih europskih bankarskih grupacija. "Ako pogledamo širu sliku i bankarske sustave zemalja iz kojih uglavnom dolaze banke koje posluju u regiji – Austrije, Italije i Francuske, matične zemlje ipak imaju manje profite ako gledamo cijelo tržište, tj. Adria regija zapravo je atraktivna sa stajališta bankarskog poslovanja", naglašavaju.

Općenito, europskom bankarskom sektoru ide jako dobro, što pokazuju i signali s financijskog tržišta. Europski indeks dionica banaka Stoxx Banks (indeks koji uključuje banke u eurozoni) samo je u 2024. dobio gotovo 20 posto i bio jedna od uspješnijih komponenti šireg tržišnog indeksa koji je porastao tek oko pet posto.