Država im ne može ništa - Banke očekuju rast prihoda od naknada

Banke u Hrvatskoj su prilično mirno prihvatile najavu ministra financija Marka Primorca o zakonskom ukidanju naknade za vođenje računa. To i ne čudi, jer su neke banke tu "olakšicu" već kompenzirale podizanjem drugih naknada. Nikola Mikša, član uprave OTP banke za Bloomberg Adriju otkriva kako njegova banka tek razrađuje buduće cijene naknada, ali priznaje da u idućoj godini OTP očekuje rast prihoda od naknada.

"Očekujemo rast prihoda od naknada, ali ne mogu reći koliko. Taj porast prihoda od naknada se manje temelji na porastu jediničnih naknada, a više na volumenu ukupnog broja transakcija zbog rasta gospodarstva i sve bolje turističke sezone."

Ciklus pada kamatnih stopa, prema svemu sudeći, neće pretjerano utjecati na profitabilnost banaka u Hrvatskoj. Izvjesno je da većina građana neće na svojim kamatnim stopama na stambene ili gotovinske kredite osjetiti monetarno popuštanje u koje je krenula Europska središnja banka – jer je potražnja za takvim kreditima velika. Niže kamatne stope mogla bi dobiti samo poduzeća:

"Što se tiče kamatnih stopa nakon početka ciklusa monetarnog popuštanja, one će se prvenstveno reflektirati na kredite poduzećima koji su vezani na Euribor. Nisam siguran da je realno očekivati da će se monetarno popuštanje odraziti na kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj. Kreditna potražnja je stabilna, vidimo trend velikog rasta nenamjenskih kredita zbog povećanja plaća a kvaliteta dužnika je bolja. Stoga ne vidimo neku dramu na horizontu u smislu povećanja tzv. 'loših kredita' ili NPL-ova", zaključuje Mikša.

Kamate sporo padaju

O kretanju kamatnih stopa već smo detaljno pisali prije nekoliko dana. Iako je ECB već u par navrata snizio kamatne stope, prvo u lipnju ove godine za četvrtinu postotka, a onda za po još dva takva koraka u rujnu i listopadu, u Hrvatskoj od toga zasad koristi imaju samo kompanije.

Podaci HNB-a pokazuju kako su u Hrvatskoj opet prvi reagirali korporativni krediti. Prosječna kamatna stopa za nove kredite veće od milijun eura u lipnju je bila 5,2 posto, da bi već do rujna pala za pola postotka na 4,77 posto. Revolving krediti kod kompanija i dalje se zadržavaju na razini od 5,2 posto, a jednako su tvrdoglave kamatne stope i za kredite građana.

Prosječna kamatna stopa za nove stambene kredite u lipnju bila je 3,74 posto, a u rujnu 3,72 posto. Kamata na nenamjenske gotovinske kredite u šestom je mjesecu iznosila 6,07 posto, a u devetom 6,09 posto.

Jednokratni i strukturni faktori

Sredinom prošle godine ekonomisti HNB-a objasnili su zašto domaći financijski sustav općenito relativno sporo reagira na promjene uvjeta na europskom tržištu novca. Tada su naveli kako se među ključnim faktorima "koji ublažavaju intenzitet prijenosa" promjena kamatnih stopa "u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje", mogu izdvojiti jednokratni, poput pada premije za rizik i viška likvidnosti zbog uvođenja eura, te strukturni "poput stabilne i rastuće depozitne baze, dominantne uloge depozita u izvorima financiranja banaka, relativno niskog omjera kredita i depozita te malog udjela promjenjivih kamatnih stopa pri odobravanju kredita".

U nedavnoj anketi među bankama o očekivanjima za tržište kredita u posljednjem kvartalu, bankari su naveli kako do kraja godine poduzeća mogu očekivati nešto blaže uvjete za dobivanje kredita. U praksi to najčešće znači niže kamatne stope. Smatrali su i kako će potražnja za korporativnim kreditima blago porasti.

S druge strane, bankari nisu bili optimistični u vezi s očekivanjima za stambene i potrošačke kredite, odnosno nisu predviđali ublažavanje uvjeta za njihovo dobivanje. Naveli su tek kako očekuju blagi pad potražnje za stambenim, ali i nešto jaču potražnju za potrošačkim kreditima.