Europska unija i eurozona prolaze kroz razdoblje umjerenog rasta, a mnoga europska inovativna poduzeća i dalje teže prema američkom tržištu kapitala zbog razvijenije IPO infrastrukture i snažnije venture scene, dok domaći fiskalni poticaji nastoje potaknuti konkurentnost i ulaganja.
U razgovoru za Bloomberg Adria TV, Gerhard Schwarz, direktor strategije dioničkih tržišta u Baader Bank, detaljno analizira investicijsku klimu u SAD-u i Europskoj uniji, kao i ulogu koju igra sentiment u određivanju snage europskog tržišta.
Nesigurnost koči europske investicije
Prema Schwarzu, umjerene gospodarske prognoze za eurozonu izravno utječu na investicijsku klimu. Korporativni sektor opterećen je nesigurnošću, što je, kako kaže, "otrov za investicije".
Čitaj više
Talijanski Gallmetzer HealthCare ide na Bečku burzu - ciljana vrijednost veća od 40 milijuna eura
Trgovanje na "direct market plus" segmentu trebalo bi započeti 16. prosinca 2025.
prije 3 sata
Rijedak prizor! Europa ove godine dominira globalnim burzovnim ljestvicama
Europske burze su nadmašile američke, ali potencijalni rizici su i dalje prisutni.
01.12.2025
Hoće li porezne olakšice vratiti fintech gigante na Londonsku burzu?
Mjere iz britanskog proračuna pomoći će Londonskoj burzi da se natječe s indeksom Nasdaq za kotacije tehnoloških financijskih tvrtki.
01.12.2025
Kako je Siemens Energy postao najotpornija AI dionica u Europi?
Siemens Energy AG bila je najuspješnija dionica u Europi u 2024. godini.
28.11.2025
"Nesigurnost je loša za ulaganja i za stvaranje zaliha", ističe Schwarz. Kao posljedicu, kompanije u Europi trenutno su usredotočene na smanjenje obrtnog kapitala i rezanje planova za kapitalne investicije. Umjesto širenja, fokus se prebacio na povećanje učinkovitosti, za što nisu potrebna velika ulaganja.
"Potražnje za kapitalom na tržištu jednostavno nema u dovoljnoj mjeri", objašnjava, dodajući kako su i sami ulagači postali neodlučni zbog "krhkog okruženja". Rezultat je stagnacija u kojoj se ne vide veliki pomaci, a na konferencijama koje Baader Bank organizira, kaže, rijetko se čuje da kompanije planiraju značajnije neposredne investicije.
Američka dominacija u valuacijama
Razlika između američkog i europskog tržišta nije samo u sentimentu, već je duboko ukorijenjena u financijskim pokazateljima. Schwarz ističe da je "premija na vrednovanje" američkih dionica potpuno opravdana kada se pogledaju brojke.
"Ako pogledate rast zarada u dvogodišnjem razdoblju, od 2024. do 2026., na američkom tržištu on iznosi oko 25 posto. U Europi, za indeks Stoxx 600, taj rast je 13 posto", navodi Schwarz.
Slična je priča i s povratom na kapital (Return on Equity - ROE), ključnim pokazateljem profitabilnosti. Ove fundamentalne razlike, potaknute snažnim američkim tehnološkim sektorom, izravno se odražavaju na valuacije. "Zato govorimo o peterostrukoj price-to-book vrijednosti za S&P 500, dok je za Stoxx 600 taj omjer oko dva. Rast i profitabilnost pokreću valuacije i to objašnjava razliku", zaključuje Schwarz.
'Američki san' za europske kompanije
Jedan od najvidljivijih simptoma europske slabosti jest odljev inovativnih kompanija koje svoj prvi izlazak na burzu (IPO) traže u Sjedinjenim Državama. Prema Schwarzu, razlozi za to su višestruki.
"Procedure za izlazak na burzu u SAD-u su jednostavnije. Također, tamo vas uspoređuju s američkim kompanijama koje u pravilu imaju više valuacije, što svi žele", objašnjava.
No, ključni problem leži u onome što naziva "slabom dioničarskom kulturom" u Europi. Ulagači su manje skloni riziku i ulaganju u manje, brzorastuće tvrtke. Čak i holding kompanije koje ulažu u velike, etablirane tvrtke često se na tržištu vrednuju s popustom. "To jednostavno nije seksi", slikovito opisuje Schwarz. Iako postoje pozitivni primjeri, poput nekih francuskih holdinga koji se okreću rizičnijim ulaganjima, taj proces je, prema njegovim riječima, "spor".
Mogu li državni poticaji promijeniti igru?
Na pitanje mogu li najavljeni fiskalni poticaji premostiti jaz, Schwarz daje jasan i kratak odgovor: "Ne".
"Javna potrošnja u pravilu nema pozitivne multiplikativne efekte niti značajno utječe na produktivnost. Zapravo, postoji rizik da kupujete robe i usluge po višim cijenama nego inače", tvrdi on. Uz udio državne potrošnje koji u većini europskih zemalja već iznosi oko 50 posto BDP-a, problem nije u tome što "trošimo premalo, već što trošimo na pogrešan način".
Njemački paket, raspoređen na dvanaest godina, doprinio bi BDP-u s manje od jedan posto godišnje, što je nedovoljno za strukturne promjene.
Što bi moglo probuditi Europu?
Iako je početkom godine zabilježen optimizam i rotacija kapitala prema Europi, Schwarz smatra da je taj entuzijazam splasnuo zbog sporosti zakonodavnih procesa i nejasnoća oko implementacije fiskalnih paketa.
Pravi pokretač za Europu, prema njegovom mišljenju, bile bi reforme usmjerene na povećanje produktivnosti. "Ako pogledate Njemačku, najveću europsku ekonomiju, produktivnost je vrlo loša i u padu je već tri godine", upozorava.
Kao potencijalne vanjske katalizatore koji bi mogli popraviti sentiment, Schwarz navodi oporavak kineskog gospodarstva ili jačanje američkog dolara, što bi pogodovalo europskim izvoznicima. "Iako mnogi analitičari, pozivajući se na ranije stavove Trumpove administracije, zagovaraju slabiji dolar, njegov eventualni rast mogao bi biti poticaj za rast profita europskih izvoznika. To bi mogao biti pravi katalizator koji bi na trajniji način poboljšao sentiment prema europskom tržištu", zaključuje.
--Cijeli razgovor pogledajte u videu.