Tko su najveći trgovinski partneri hrvatskih županija?

Državni zavod za statistiku objavio je preliminarne podatke o vanjskoj trgovini hrvatskih županija za prošlu godinu. Mada se izvozni i uvozni partneri, očekivano, većinom poklapaju s onima na nacionalnoj razini, neke županije ipak odskaču otkrivajući time kako domaća trgovinska partnerstva ponekad dosežu dalje nego što smo to očekivali.

U cijeloj prošloj godini Hrvatska je izvezla robe u vrijednosti 25,2 milijarde eura, 4,7 posto više nego godinu prije. Uvoz je istovremeno porastao za 4,5 posto na 44,8 milijardi eura dok je trgovinski deficit dosegnuo 19,6 milijardi.

Najvažniji izvozni partneri već dugo su nam Njemačka, Slovenija i Italija. U Njemačku smo izvezli robe u vrijednosti 3,18 milijardi eura, u Sloveniju 2,97 milijardi, a u Italiju 2,91 milijardu. Vrlo blizu je i Bosna i Hercegovina kamo su hrvatski izvoznici plasirali 2,72 milijarde eura robe. Samo na te države otpada 47 posto hrvatskog izvoza.

Kad je u pitanju uvoz, na vrhu su opet ista tri imena. Iz Njemačke nam je stigla roba u vrijednosti 6,52 milijarde eura, iz Italije 5,46 milijardi, a iz Slovenije 5,33 milijarde. Nakon njih slijede Mađarska, Austrija i Poljska.

Općenito gledajući to su i države koje dominiraju u pregledu trgovine pojedinačnih županija s time da, očekivano, Slovenija ima nešto veću zastupljenost u županijama na sjeveru i zapadu Hrvatske odnosno uz slovensku granicu, dok Bosna i Hercegovina ima nešto veću zastupljenost prema jugu.

Kao iznimka koja potvrđuje pravilo županiji koja graniči s obje te države najvažniji izvozni partner su – Sjedinjene Američke Države. Iz Karlovačke županije tamo je lani izvezeno robe u vrijednosti 106 milijuna dolara. Za dobar dio toga zasigurno je zaslužan izvoz oružja iz kompanije HS produkt.

Karlovačka županija se od ostalih izdvaja i po tome što joj se među pet najvažnijih izvoznih tržišta lani našla i Švicarska, a slično je i u Ličko-senjskoj županiji kojoj je švicarsko tržište na četvrtoj izvoznoj poziciji. Podatke za tu županiju ipak treba uzeti s malo više rezerve jer se radi o županiji s najnižim lanjskim izvozom, u ukupnoj vrijednosti od 83 milijuna eura.

Grčka i Singapur

Bilo kakav veći izvozni posao može lako utjecati na konačne brojke i poredak među najvažnijim partnerima. To dokazuje i Francuska koja se nalazi na drugoj poziciji među državama iz kojih Ličko-senjska županija uvozi robu što također odskače od prosjeka države.

Francuska je važno, ali ovoga puta izvozno, tržište za Brodsko-posavsku te Zadarsku županiju. I Zadarska županija, poput Ličko-senjske, među najvažnijim izvoznim partnerima ima i Švicarsku, ali je još interesantnije što se na četvrtom i petom mjestu po lanjskoj vrijednosti uvoza nalaze Grčka i Singapur.

Singapur je poznata trgovačka država s ogromnom pretovarnom lukom. (Zamislite da na otoku otprilike dvostruko većem od Krka živi više od šest milijuna ljudi, odnosno jedna i pol Hrvatska, i da taj jedan jedini otok ostvaruje BDP koji je 5,5 do 6 puta viši od hrvatskog.) Njeno pojavljivanje među najvažnijim trgovinskim partnerima Zadarske županije moglo bi značiti kako je u tu županiju stigla neka vrlo vrijedna roba kojoj je prethodna adresa bila Singapur. Već jedan ili dva trajekta lako bi mogla poremetiti brojke, a isto vrijedi i za Grčku, poznatu po brodarskim kompanijama.

Među pojavama koje odskaču od prosjeka vrijedi izdvojiti i lanjski izvoz Koprivničko-križevačke i Primorsko-goranske županije u Rusiju koja se u oba slučaja našla na trećoj poziciji najvažnijih izvoznih partnera. U tome zasigurno znatnu ulogu ima farmaceutska industrija odnosno izvoz farmaceutskih proizvoda iz Belupa i Jadran-galenskih laboratorija.

Singapur se lani našao među pet tržišta s najvišim uvozom u Zadarsku županiju | Bryan van der Beek/Bloomberg

 

Kurioziteta ima i na krajnjem istoku države. Glavna tržišta iz kojih stiže roba u Vukovarsko-srijemsku županiju su Alžir i Sjedinjene Američke Države. To je gotovo sigurno vezano uz činjenicu kako se u Vukovaru nalazi sjedište Prvog plinarskog društva i kako je Hrvatska upravo iz Alžira i SAD-a lani uvozila značajne količine prirodnog plina.

Važnost njemačkog, talijanskog i slovenskog tržišta za domaću robnu razmjenu potvrđuje se svake godine iznova barem već dva desetljeća. Teško da bi se u skoroj budućnosti moglo išta bitnije promijeniti u tome, ali precizniji pogled na analitičke podatke pokazuje kako slika ipak nije tako monotona.

Dok hrvatski predsjednik i vlada ne znaju kako bi se dogovorili oko vlastite, a kamoli zajedničke, vanjske politike, pregled vanjske trgovine po županijama pokazuje s kime bi župani i njihovi suradnici trebali (p)održavati kvalitetne odnose ukoliko želimo jačati izvoz.