Hrvatski izvoz snažno porastao u prvoj polovici godine - no i dalje ga guta rekordan uvoz

Hrvatski robni izvoz zabilježio je dvoznamenkasti rast u prvoj polovici 2026. godine, nastavljajući pozitivan trend, no snažan rast uvoza i dalje stvara značajan vanjskotrgovinski manjak koji opterećuje nacionalno gospodarstvo. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u prvih šest mjeseci izvoz je dosegnuo vrijednost od 13,7 milijardi eura. Iako ovi podaci ohrabruju, istovremeni porast uvoza na čak 24,5 milijardi eura produbio je deficit na 10,7 milijardi eura, postavljajući pitanje dugoročne održivosti ovakve gospodarske dinamike.

Prvi rezultati za prvih sedam mjeseci godine sugeriraju nastavak sličnih kretanja, s izvozom od 16 milijardi eura i uvozom od 28,6 milijardi eura, što je rezultiralo deficitom od 12,6 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom time se blago smanjila na 56 posto, što znači da Hrvatska izvozom uspijeva pokriti tek nešto više od polovice vrijednosti uvezene robe.

Detaljnija analiza podataka po djelatnostima otkriva da je glavni motor rasta u prvom polugodištu bio energetski sektor. Izvoz u području rudarstva i vađenja doslovno je eksplodirao s rastom od čak 197,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dosegnuvši 1,3 milijarde eura. Slično tome, izvoz mineralnih goriva i maziva skočio je za 62,8 posto na 2,5 milijardi eura. Ovaj segment je, međutim, značajno utjecao i na uvoznu stranu, gdje je uvoz mineralnih goriva porastao za 39,3 posto, što ukazuje na pojačanu aktivnost u preradi i trgovini energentima.

Prerađivačka industrija i dalje čini okosnicu hrvatske robne razmjene s inozemstvom, s izvozom od 11,2 milijarde eura, što je rast od 5,2 posto. Unutar ovog sektora, najznačajniji doprinos dali su proizvodnja električne opreme s rastom od gotovo 18 posto, dosegnuvši 1,3 milijarde eura, te proizvodnja kemikalija s rastom od 25,4 posto. S druge strane, tradicionalne industrije poput tekstilne i odjevne bilježe pad izvoza, što signalizira strukturne promjene u gospodarstvu.

EU ostaje ključno tržište, Mađarska iznenađenje godine

Europska unija ostaje daleko najvažniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske. U prvih šest mjeseci 2026. godine, izvoz u države članice EU-a porastao je za 14,6 posto i činio je gotovo 70 posto ukupnog hrvatskog izvoza. Vrijednost izvoza na jedinstveno europsko tržište dosegla je 9,5 milijardi eura, dok je uvoz iz EU-a iznosio 18,7 milijardi eura, što je šest posto više nego lani.

Tradicionalno, najveći partneri ostaju Njemačka, Italija i Slovenija. U Njemačku je izvezeno robe u vrijednosti 1,61 milijardu eura, što je na razini prošle godine, dok je izvoz u Sloveniju porastao za 8,8 posto na 1,62 milijarde eura, a u Italiju za 4,7 posto na 1,54 milijarde eura. Ipak, najveće iznenađenje je ogroman skok izvoza u Mađarsku, koji je porastao za čak 75,5 posto na više od milijardu eura, te u Slovačku, gdje je rast iznosio nevjerojatnih 169,4 posto. Izvan Europske unije, najznačajniji partner je Bosna i Hercegovina, gdje je izvoz porastao 13,5 posto na 1,48 milijardi eura.

Ova kretanja događaju se u širem kontekstu usporavanja gospodarskog rasta. Iako je hrvatski BDP u drugom tromjesečju 2026. zabilježio realni rast od 1,7 posto na godišnjoj razini, što je brže od prosjeka EU-a, to je ipak usporavanje u odnosu na prethodna razdoblja. Prognoze relevantnih institucija, poput Europske komisije i Svjetske banke, predviđaju daljnje usporavanje rasta u ostatku godine.