Krvna slika domaćeg gospodarstva - BDP usporava, inflacija jača

Rast hrvatskog gospodarstva usporio je u drugom tromjesečju, odražavajući slabiju osobnu potrošnju i usporavanje investicija, iako su maloprodaja, turizam i tržište rada i dalje djelovali poticajno, ističe naš analitički tim u kvartalnom pregledu makroekonomskih trendova u Hrvatskoj.

Naglašavaju kako inflacija ostaje povišena, posebice u sektorima usluga i energije, dok slabija domaća potražnja predstavlja sve izraženiji nepovoljan čimbenik u drugoj polovini godine. "Zbog rasta cijena energenata revidiramo našu prognozu godišnje inflacije naviše, na 4,3 posto", poručuju.

Detaljniji pregled analize otkriva kako nam je gospodarstvo usporilo u drugom tromjesečju 2026., pri čemu je realni BDP porastao za 1,7 posto na godišnjoj razini, što je pad u odnosu na 2,2 posto u prvom tromjesečju.

Potrošnja kućanstava koja je bila jedan od glavnih motora uzleta BDP-a porasla je za samo 0,5 posto na godišnjoj razini, dok je s druge strane državna potrošnja porasla za dva posto.

Što se ulaganja tiče, i dalje su pridonosila rastu, uz povećanje bruto investicija u fiksni kapital od 1,7 posto. Vanjska trgovina se oporavila pa nam je izvoz robe i usluga porastao za tri posto, dok je uvoz skočio za 3,4 posto.

Građevinska aktivnost ostala je pozitivna, uz rast dodane vrijednosti od 3,1 posto na godišnjoj razini, iako su pokazatelji budućih kretanja slabiji. U srpnju je izdano 972 građevinske dozvole, što je 1,6 posto više nego godinu ranije, no broj dozvola u razdoblju od siječnja do srpnja bio je 12,1 posto manji na godišnjoj razini.

Maloprodaja je i dalje otporna. Realni promet u maloprodaji porastao je za 3,6 posto na godišnjoj razini u srpnju, što označava 40. uzastopni mjesec rasta na godišnjoj razini. Prodaja hrane, pića i duhanskih proizvoda porasla je za 3,9 posto, a prodaja neprehrambenih proizvoda za 4,5 posto, dok je prodaja goriva za motorna vozila pala za 2,8 posto.

Tržište rada također je i dalje zategnuto; stopa nezaposlenosti prema metodologiji ILO-a iznosila je 4,7 posto u drugom tromjesečju, što je pad u odnosu na 5,5 posto u prvom tromjesečju.

Promet u industriji nastavio je snažno rasti, uz povećanje od 7,3 posto na godišnjoj razini u lipnju i pet posto u prvoj polovini 2026.

Turizam je također pridonosio rastu tijekom glavne ljetne sezone. U kolovozu je broj turističkih dolazaka prvi put premašio 5 milijuna, dok je broj noćenja u prvih osam mjeseci porastao za jedan posto na godišnjoj razini.

Inflacija je i dalje visoka. Potrošačke cijene porasle su za 4,2 posto na godišnjoj razini u kolovozu, potaknute rastom cijena prijevoza (+13,5 posto), stanovanja i komunalnih usluga (+10,8 posto) te usluga restorana i smještaja (+6,1 posto).

Inflacija cijena usluga ostala je posebno snažna i iznosila je 7,2 posto, dok su cijene energije porasle za 17,6 posto. S druge strane, cijene hrane i bezalkoholnih pića smanjile su se za 0,6 posto na godišnjoj razini, dok su cijene odjeće i obuće pale za 5,1 posto. Harmonizirana inflacija iznosila je 3,7 posto na godišnjoj razini.

Zbog rasta cijena energenata revidiramo našu prognozu godišnje inflacije naviše, na 4,3 posto.

Općenito gledano, Hrvatska je ušla u drugu polovicu 2026. uz sporiji zamah rasta, budući da su potrošnja kućanstava i ulaganja usporili.

Maloprodaja, turizam i tržište rada i dalje potiču gospodarsku aktivnost, dok visoka inflacija i slabija domaća potražnja predstavljaju glavne prepreke rastu. Očekujemo da će rast u 2026. iznositi oko 2,9 posto.