Geopolitika nije zaustavila tržišta! Što očekivati do kraja 2026.? Odgovor znaju Bloomberg Adrijini analitičari

Svjetska tržišta ušla su u 2026. pod pritiskom zbog geopolitičke neizvjesnosti i promjenjivih očekivanja u vezi s monetarnom politikom, što je narušilo raspoloženje ulagača. Unatoč volatilnoj prvoj polovici godine, tržišta dionica ponovno su pokazala otpornost jer su ulagači zanemarili kratkoročne rizike i usmjerili se na poslovne rezultate kompanija i šire gospodarske izglede.

Sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana izazvao je razdoblja pojačane volatilnosti, osobito na energetskim tržištima, ali nije zaustavio oporavak tržišta.

Rezultati pojedinih sektora znatno su se razlikovali među regijama. U Europi je tehnološki sektor predvodio rast zahvaljujući ulaganjima u umjetnu inteligenciju i snažnoj potražnji za poluvodičima, dok je energetski sektor imao koristi od viših cijena nafte. Istodobno je sektor diskrecijske potrošnje ostao pod pritiskom s obje strane Atlantika zbog slabije potražnje potrošača, ustrajne inflacije i sve jače konkurencije iz Kine.

Adria regija i dalje nudi privlačnu kombinaciju rasta dobiti, visokih dividendnih prinosa i regionalne diverzifikacije, iako je ovogodišnji rast tržišnih multiplikatora u Hrvatskoj i Sloveniji postao važniji pokretač prinosa. Indeksi CROBEX10 i SBITOP ponovno su nadmašili ostala tržišta u regiji zahvaljujući snažnim poslovnim rezultatima kompanija i rastu tržišnih multiplikatora, dok su tržišta Srbije i Sjeverne Makedonije zaostala zbog političke neizvjesnosti, odnosno pada vrednovanja i slabije likvidnosti.

Unatoč višim vrednovanjima nego prethodnih godina, regija i dalje ostaje privlačna u usporedbi s mnogim razvijenim tržištima, a dividendni prinosi i dalje predstavljaju važan izvor prinosa. Osim tržišta Adria regije, sve se više izdvajaju Poljska, Rumunjska i Mađarska zahvaljujući privlačnijim vrednovanjima te poboljšanim makroekonomskim i političkim izgledima.

Tržišta obveznica tijekom 2026. ostala su obilježena izraženom volatilnošću zbog geopolitičkih događaja i promjenjivih očekivanja u vezi s monetarnom politikom središnjih banaka. Očekivanja tržišta postupno su se promijenila, od očekivanja daljnjeg popuštanja monetarne politike prema očekivanju restriktivnijeg pristupa, jer su ustrajni inflacijski i energetski pritisci zakomplicirali izglede i za ECB i za Fed.

Iako su se regionalni kreditni spreadovi privremeno stabilizirali nakon prošlogodišnjeg sužavanja, i dalje očekujemo njihovu postupnu konvergenciju prema razinama razvijenijih europskih tržišta. Ako se inflacija nastavi smirivati, prinosi na državne obveznice u Adria regiji do kraja godine mogli bi se blago smanjiti, premda geopolitičke napetosti i dalje predstavljaju glavni rizik za takav scenarij.

Volatilnost potaknuta geopolitikom

Prva polovica 2026. u mnogočemu je slijedila obrazac iz prethodne godine. Kao i 2025. godine, globalna tržišta ušla su u godinu pod pritiskom jer su geopolitička neizvjesnost i ponovno jačanje makroekonomskih rizika pogoršale raspoloženje ulagača. Unatoč volatilnom početku, tržišta dionica ponovno su pokazala iznimnu otpornost te su se brzo oporavila jer su ulagači zanemarili kratkoročne rizike i ponovno se usmjerili na šire gospodarske izglede i poslovne rezultate kompanija.

Geopolitika je bila glavni pokretač raspoloženja ulagača. Eskalacija napetosti na Bliskom istoku, osobito sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, izazvala je razdoblja pojačane volatilnosti i privremeni bijeg ulagača od rizičnije imovine. Najizraženiji učinak bio je na energetskim tržištima, gdje su cijene nafte snažno oscilirale.

Veliku pozornost privlačila je i monetarna politika. U Sjedinjenim Američkim Državama očekivanja su se pomaknula prema popustljivijoj monetarnoj politici Saveznih rezervi, no inflacijski pritisci, djelomično potaknuti višim cijenama energije, zakomplicirali su izglede za smanjenje kamatnih stopa. U Europi su tržišta nakon povećanja kamatnih stopa također preispitala očekivanja o monetarnoj politici jer su ustrajni inflacijski rizici prisilili središnje banke na restriktivniji pristup. Promjena očekivanja, zajedno s rastom realnih prinosa, stvorila je pritisak na imovinu koja ne donosi prinos, poput zlata i bitcoina.

Velike razlike na tržištima dionica Europe i SAD-a

Rezultati pojedinih sektora ove su se godine znatno razlikovali između Europe i Sjedinjenih Američkih Država, što odražava razlike u gospodarskom rastu, političkom okružju i specifičnim pokretačima pojedinih industrija.

U Europi je tehnološki sektor bio uvjerljivo najuspješniji zahvaljujući snažnom rastu dobiti i povećanim ulaganjima u digitalnu infrastrukturu. Najviše su profitirale kompanije povezane s umjetnom inteligencijom i proizvodnjom poluvodiča. Dobar rezultat ostvario je i energetski sektor, kojemu su pogodovale više cijene energije i povremeni geopolitički poremećaji koji su povećavali zabrinutost oko opskrbe.

S druge strane, europski sektor diskrecijske potrošnje znatno je zaostajao. Slabija potražnja iz Kine, sve jača konkurencija kineskih proizvođača u automobilskoj industriji te i dalje visoka inflacija, koja je smanjivala kupovnu moć potrošača, pritisnuli su profitne marže i usporili rast dobiti.

U Sjedinjenim Američkim Državama najbolje rezultate ostvarili su industrijski, energetski i tehnološki sektor, dok je sektor diskrecijske potrošnje bio jedini u negativnom području od početka godine. Industrijskim kompanijama pogodovala su snažna ulaganja u infrastrukturu, posebno nastavak izgradnje podatkovnih centara.

Energetski sektor imao je koristi od viših i volatilnijih cijena energije, dok je geopolitička neizvjesnost održavala visoke rizike za opskrbu i podupirala zarade kompanija. Diskrecijska potrošnja zaostajala je iz istih razloga kao i u Europi.

Mješoviti rezultati tržišta dionica Adria regije

Prva polovica 2026. donijela je mješovite rezultate na tržištima dionica Adria regije. Najbolje rezultate ostvarila su dva najveća i najlikvidnija indeksa, SBITOP i CROBEX10, koji su od početka godine zabilježili dvoznamenkasti rast i tako nastavili razdoblje snažnih prinosa.

Indeks SASX10 kreće se uglavnom oko razine s početka godine, dok su BIRS, BELEX15 i MBI10 u negativnom području. BIRS se i dalje izdvaja u regiji po svojoj strukturi vrednovanja, ponajprije zbog velike zastupljenosti hidroenergetskih kompanija koje čine više od polovice indeksa. Budući da proizvodnja električne energije iz hidroelektrana i njihove zarade uvelike ovise o hidrološkim uvjetima, oscilacije u poslovnim rezultatima nerazmjerno utječu na ukupno vrednovanje i kretanje indeksa.

Slabiji rezultat indeksa BELEX15 posljedica je ne samo općeg raspoloženja na regionalnim tržištima nego i niže likvidnosti te većeg percipiranog političkog rizika, koji i dalje ograničava interes stranih ulagača. Istodobno je i MBI10 pod pritiskom jer su gotovo sve kompanije iz sastava indeksa od početka godine u negativnom području. To odražava pad tržišnih multiplikatora, pri čemu je omjer cijene i dobiti (P/E) pao s oko 16 prošle godine na približno 12,4 danas. To je suprotno kretanjima u Hrvatskoj i Sloveniji, gdje je rast tržišnih multiplikatora podupro rezultate indeksa. Korekcija na makedonskom tržištu djelomično se može objasniti postupnim slabljenjem ulagačkog entuzijazma nakon snažnog rasta ostvarenog tijekom 2024. godine.

Pojava širih regionalnih prilika

Posebno je zanimljivo da su rezultate indeksa SBITOP i CROBEX10 u prošlosti ponajprije pokretali snažni poslovni rezultati kompanija, dok ove godine važan doprinos daje i rast tržišnih multiplikatora. Dio ovogodišnjih prinosa stoga se može pripisati široj revalorizaciji tržišta, a ne samo rastu dobiti kompanija. Iako su vrednovanja prema omjeru cijene i dobiti sada nešto viša, a CROBEX10 se već trguje blizu razina indeksa Euro Stoxx, ti indeksi zbog strukture svojih bilanci i dalje ostaju privlačni za regionalnu diverzifikaciju globalnih portfelja.

Istodobno, dividende su i dalje jedna od ključnih značajki regije. Iako je indeks SBITOP tradicionalno bio među onima s najvišim prinosima, nakon razdoblja snažnijeg rasta sada se nalazi nešto niže, dok MBI10 i SASX10 trenutačno prednjače s oko četiri posto. Ipak, SBITOP ostaje privlačan jer je njegov dividendni prinos i dalje viši od prinosa indeksa STOXX Europe 600, koji iznosi oko 3,5 posto.

U široj regiji sve se više izdvajaju rumunjski BET, poljski WIG i, u posljednje vrijeme, mađarski BUX, iako je dostupnost ETF-ova koji prate mađarski indeks i dalje ograničena. Posebno se ističu vrednovanja u Poljskoj i Rumunjskoj, gdje se indeksima trguje uz očekivani omjer cijene i dobiti od približno 12 do 14, što ih čini privlačnima u usporedbi sa sličnim regionalnim i globalnim tržištima.

 

Poljskoj pogoduje snažno i brzo rastuće gospodarstvo, dok se Rumunjska, unatoč političkoj stabilizaciji, i dalje suočava s makroekonomskim izazovima poput povišene inflacije i visokog fiskalnog deficita. Kvaliteta kompanija uvrštenih na burzu ipak ostaje solidna. Mađarski BUX također je ove godine bio među najuspješnijim indeksima, ponajprije zahvaljujući političkim očekivanjima i mogućem zaokretu prema politici usklađenijom s Europskom unijom, što podupire povoljnije izglede za taj indeks.

Prognoze za tržišta dionica Adria regije

Do kraja 2026. očekujemo nastavak rasta većine dioničkih indeksa u Adria regiji. Izglede i dalje podupiru snažni poslovni rezultati kompanija, zdrave knjige narudžbi i stabilna politika isplate dividendi u cijeloj regiji. Indeksi poput CROBEX10 i SBITOP, uz snažan rast dobiti kompanija, djelomično su imali koristi i od rasta tržišnih multiplikatora, no i dalje ih smatramo privlačnim regionalnim indeksima te zadržavamo pozitivan pogled na njihove izglede.

Istodobno zadržavamo oprezniji stav prema srpskom indeksu BELEX i bosanskohercegovačkom indeksu BIRS. U oba slučaja pojačana politička neizvjesnost i dalje utječe na raspoloženje ulagača, dok ograničena tržišna likvidnost dodatno ograničava kratkoročni potencijal rasta.

Iz šire regionalne perspektive izdvajamo i poljski WIG30, za koji su ETF-ovi sada dostupni na Zagrebačkoj i Ljubljanskoj burzi, te Rumunjsku i Mađarsku kao sve zanimljivije investicijske prilike, potaknute privlačnijim vrednovanjima u odnosu na ključna tržišta Adria regije.

Općenito, Adria regija i dalje nudi privlačne prilike za ulagače zahvaljujući atraktivnim vrednovanjima, visokim dividendnim prinosima te postupnom poboljšanju makroekonomskih i fiskalnih pokazatelja. Iako kratkoročni izazovi i dalje postoje, ponajprije politički rizici i ograničena likvidnost na pojedinim tržištima, u srednjoročnom razdoblju i dalje vidimo prostor za postupnu tržišnu revalorizaciju kako se bude povećavalo sudjelovanje ulagača.

Više o izgledima za financijska tržišta Adria regije i šire pročitajte u našem novom Markets Reportu.