Tvrtke povezane s Končarom zaslužne za više od polovice prinosa Crobexa

Glavni dionički indeks Zagrebačke burze (ZSE) – Crobex – u velikom je zaletu i približava se razini od 4.500 bodova. To je i dalje daleko od njegove rekordne povijesne razine iz 2007. godine kada je bio na preko 5.500 bodova, ali nastavi li ovako, na dobrom je putu da ponovno dosegne taj nivo.

Prije desetak dana pisali smo kako je posljednjih mjesec dana ojačao osam posto, a od početka travnja i dvostruko više od toga pa smo odlučili zaviriti što točno stoji iza tog rasta.

Naši analitičari kažu kako trenutno kompanije povezane s Končarom (Končar Grupa, Končar - distributivni i specijalni transformatori i Dalekovod) čine čak četvrtinu Crobexa.

"Te kompanije zaslužne za više od polovice prinosa indeksa koji je do sada odradio oko 14 posto year-to-date (ytd). Unutar Crobexa dionica Dalekovoda odradila je 88 posto ytd što je najviše od svih sastavnica. Isto tako, 51 posto ukupnog prometa unutar Crobexa (u eurima) čine te kompanije. Sama Končar Grupa čini 42 posto prometa Crobexa u 2026. godini. (na dan 30.6.2026.)", poručuju iz našeg analitičkog tima.

Ovo pokazuje da se likvidnost na ZSE-u uvelike koncentrirala na društva okupljena oko Končara koja globalno profitiraju od zelene tranzicije i modernizacije energetske mreže.

Doduše, ima tu i drugih dionica koje guraju rast Crobexa. U posljednjih mjesec dana su zapažen rast imali Valamar, Adris i Ing-grad koji je nedavno već par puta probio povijesno rekordnu cijenu (all time high – ATH).

Uz našeg najprofitabilnijeg građevinara još je šest kompanija izlistanih na ZSE-u ove godine probilo rekordnu cijenu, a društvo je dosta šaroliko, što pokazuje da smo generalno u dobroj ekonomskoj formi.

Prema podacima koje je prije par dana izvukao naš analitički tim, povijesno najvišu cijenu od početka 2026. ostvarili su: Končar i Končar – D&ST, Maistra, Viktor Lenac te Valamar, Adris i Ing-grad koje smo već spomenuli.

Unatoč toj solidnoj raznolikosti, ekosustav Končara i dalje je daleko najveći generator likvidnosti na domaćem tržištu kapitala, a po svemu sudeći, tako će ostati i ubuduće. Iako ovakva koncentracija može djelovati zabrinjavajuće, nikako nije endemska pojava, dapače.

Primjer južnokorejske burze otkriva da je kod njih taj problem još izraženiji. Naime, tamo samo dvije kompanije – Samsung i SK Hynix – drže preko 50 posto težine cijelog indeksa u ovoj godini.

Paralela se može povući i američkim S&P 500 indeksom kojeg u posljednjih par godina vuku gotovo isključivo dionice velikih tehnoloških kompanija koje se dodaju kapitalom u AI utrci, dok ostatak burze praktički stagnira ili čak i pada.