Pad cijene svinjetine ne staje, proizvođači posluju na rubu isplativosti

Prošle godine već smo najavljivali nastavak pada cijene svinjetine na europskom tržištu i upravo se to sada događa. Afrička svinjska kuga, prevelika proizvodnja u odnosu na europsku potražnju te slabiji izvoz u Kinu zbog carinskih uvjeta glavni su razlozi nastavka niskih tržišnih cijena.

Otkupne cijene svinjskih polovica 25 posto su niže nego u istom razdoblju prošle godine i nastavljaju pad prema 140 eura po toni. Situacija je još nepovoljnija u Hrvatskoj, gdje su cijene trenutno niže od europskog prosjeka zbog neorganiziranog tržišta i velikog uvoza te su i do 20 posto ispod prosjeka EU-a. Takve cijene ispod su praga isplativosti i profitabilnosti, što potvrđuju i financijski rezultati velikih proizvođača poput Žito Grupe.

Kako poručuju iz Žito Grupe, prvu polovicu godine obilježile su niske burzovne cijene svinja na domaćem i europskom tržištu, dok je dodatni pritisak na svinjogojsku proizvodnju stvorila afrička svinjska kuga, koja je negativno utjecala na tehnološki proces proizvodnje i uobičajene prodajne kanale. Zbog toga je profitabilnost Grupe u prvom polugodištu bila niža nego u istom razdoblju prošle godine.

Iako bi svinjetina trebala poskupiti s obzirom na ograničenja manipulacije svinjama u pojedinim regijama zbog afričke svinjske kuge to se ne događa jer se velika većina potrošnje svinjetine ionako uvaža. Sve zemlje Adria regije nisu samodostatne u svinjskom mesu, dok je samodostatnost čak i ispod 50 posto kod Slovenije i Hrvatske.

Što se tiče visoke proizvodnje na području Europske unije vidimo da ona iz godine u godinu raste što zbog povećanja prirasta što zbog povećanja broja svinji u zemljama s tradicijom velike proizvodnje poput Njemačke, Danske, Nizozemske, Španjolske i Poljske. Trenutno je EU na razini samodostatnosti preko 115 posto, dakle postoji višak svinjskog mesa. Također, s obzirom na to da se i dio stanovništva i način prehrane promijenio poput imigracija i zamjene svinjskog mesa drugim mesom ili bezmesnim proizvodima, potrošnja mesa per capita opala je s 35 kilograma 2010-ih do današnji 33 kilograma po glavi stanovnika.

Izvoz u Kinu treći je razlog niskih otkupnih cijena svinja. Nametnute kineske carine na uvoz europske svinjetine smanjile su uvoz za više od tri puta u odnosu na rekordnu 2020. godinu. Također i prema svježim podacima u prvih pet mjeseci ove godine vidimo nastavak takvog trenda pa je izvoz EU prema Kini pao za 20 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Očekujemo nastavak pritiska na daljnji pad cijene otkupa svinjskih polovica, a samim time očekujemo prelijevanje na maloprodajne cijene svinjskog mesa što primjećujemo zadnjih mjeseci diljem Adria regije. U Sloveniji i Sj. Makedoniji stope inflacije svinjetine pale su na niske jednoznamenkaste brojke, dok u Hrvatskoj i Srbiji već vidimo deflaciju cijena što može veseliti potrošače, no proizvođače sigurno ne. Sigurno će doći do smanjenja broja manjih gospodarstava koja jednostavno ne mogu izdržati duži pritisak nižih cijena što zbog produktivnosti što zbog niskog radnog kapitala, dok će veliki sustav održavati proizvodnju i čekati bolja vremena.

Isto tako, vjerojatno će neki pokušati iskoristiti situaciju s afričkom svinjskom kugom pa će cijene svinjetine ponegdje i porasti u maloprodaji, ali opravdanja za to nema, jer ionako uvozimo većinu svinjetine koja je trenutno na burzama vrlo jeftina.