BBA analitičari: ECB će nastaviti monetarno zatezanje, domaće tržište rada i dalje osuđeno na uvoz stranaca

Sukob Amerike na Iran unosi nemir na tržište energenata i tjera središnje bankare da dizanje kamata kako bi se suzbila inflacija. Savezne rezerve (Fed) i Europska središnja banka (ECB) ušli u novi ciklus zatezanja, a to će se osjetiti i u Hrvatskoj.

"Središnje banke prešle su iz ciklusa ublažavanja monetarne politike natrag na oprezniji pristup koji uključuje podizanje kamatnih stopa, pri čemu monetarna politika ponovno uvelike ovisi o podacima uslijed obnovljene zabrinutosti zbog inflacije povezane s tržištima energije i geopolitičkom neizvjesnošću," ističu iz analitičkog tima Bloomberg Adrije.

ECB je podigao kamatnu stopu na depozite za 25 baznih bodova, na 2,5 posto, na sastanku održanom 10. rujna, reagirajući na ponovne inflatorne pritiske uzrokovane višim cijenama energije i geopolitičkim rizicima. Europski središnji bankari očekuju da će se inflacija zadržati iznad ciljane razine od dva posto tijekom duljeg razdoblja.

Iako je gospodarski rast u europodručju i dalje krhak, fiskalna ekspanzija u Njemačkoj trebala bi pružiti određenu potporu u posljednjem tromjesečju godine.

U prošlom tromjesečju, kada je sporazum između SAD-a i Irana ublažio zabrinutost oko opskrbe naftom, naša analitika je očekivala da će ECB zadržati kamatnu stopu na depozite na 2,25 posto do kraja godine.

"Budući da su cijene energije ponovno porasle, sada očekujemo barem još jedno povećanje od 25 baznih bodova do kraja godine, čime bi se kamatna stopa na depozite podigla na 2,75 posto", poručuju iz analitičkog tima BBA.

Osvrnuli su se i na snagu tržišta rada kroz odnos broja zaposlenih i nezaposlenih. Hrvatska po tom parametru bilježi najveći skok u regiji, pri čemu je omjer porastao s 12 na 27 zaposlenih osoba na jednu nezaposlenu osobu.

S druge strane, to poboljšanje odražava i sve izraženiju oskudicu ponude radne snage. Domaće tržište rada još uvijek se suočava sa strukturnim ograničenjima uzrokovanim starenjem stanovništva i iseljavanjem pa se nedostatak radnika nadoknađuje useljavanjem, kako iz susjednih zemalja, tako i s udaljenijih azijskih tržišta. Konkretno, postotak stranih radnika u ukupno zaposlenima u Hrvatskoj iznosi 8,5 posto.