Porezni zaklon za kapital: Što uvođenje HIR-a donosi građanima, a što Zagrebačkoj burzi?

Ako ste dosad razmišljali o ulaganju u dionice, ETF-ove ili obveznice, ali vas je od toga odbijala administracija, porezne obveze ili jednostavno niste znali odakle početi, uskoro biste mogli imati jedan razlog manje za čekanje. Hrvatska priprema uvođenje Hrvatskog investicijskog računa (HIR), posebnog računa koji bi građanima trebao omogućiti jednostavnije i porezno povoljnije dugoročno ulaganje.

Ujedno je riječ o nastavku šire državne strategije poticanja građana da dio svoje štednje usmjere iz tradicionalnih, često neprofitabilnih depozita u bankama prema tržištu kapitala, nakon uspjeha koji su ostvarili programi narodnih obveznica i trezorskih zapisa.

Ideja je jednostavna – otvorite jedan račun, na njega uplatite novac ili prenesete postojeće vrijednosne papire, a zatim unutar njega kupujete i prodajete različite financijske instrumente. Pritom se administrativne obveze prebacuju na ovlaštenog posrednika, dok se ulaganja i ostvareni prihodi unutar računa, prema predloženom modelu, ne oporezuju dokle god se držite pravila koja su za taj račun propisana, a koja su to točno možete pročitati u nastavku.

Što je zapravo Hrvatski investicijski račun?

Ovo je tek prijedlog zakona, pa se zapravo još ne znaju sve specifičnosti, ali ono što je bitno je ovo. HIR bi bio poseban individualni račun namijenjen fizičkim osobama za ulaganje u različite financijske instrumente. Otvarao bi se kod ovlaštenog investicijskog društva, banke ili društva za upravljanje fondovima.

Na HIR bi se mogla prenijeti postojeća ulaganja ili uplatiti novac, a sredstva bi se zatim mogla ulagati u dionice, obveznice, instrumente tržišta novca, UCITS fondove i ETF-ove s tržišta Europske unije, Europskog gospodarskog prostora ili OECD-a. Jedna osoba mogla bi imati samo jedan HIR, a ne bi postojao minimalni iznos za ulaganje. Račun bi se mogao otvoriti i za maloljetnu osobu putem zakonskog zastupnika ili skrbnika.

Ukupni limit uplata iznosio bi 200.000 eura. Taj bi se limit mogao povećati na 250.000 eura ako s računa ne bude isplata tijekom prvih pet godina od njegova otvaranja. No važno je naglasiti da se radi o nacrtu prijedloga zakona, pa se pojedini detalji do konačnog usvajanja još mogu promijeniti.

Najveća prednost? Porez i administracija na jednom mjestu

Za prosječnog ulagača najveća korist HIR-a mogla bi biti upravo u jednostavnosti jer investitor koji samostalno kupuje i prodaje vrijednosne papire mora voditi računa o poreznim obvezama i evidencijama povezanim s ulaganjima. Kod HIR-a bi tu administraciju preuzeo ovlašteni posrednik koji vodi i porezne evidencije, dok bi građanin jednom godišnje dobio izvještaj o stanju svojih sredstava.

Međutim, još važnija je porezna pogodnost. Prema prijedlogu, dobit od prodaje financijskih instrumenata, dividende i kamate ostvarene unutar HIR-a, kao i isplate s računa, bile bi oslobođene poreza na dohodak, pod uvjetom da se poštuju pravila i uvjeti predviđeni zakonom.

Jedini veći "minus" - 20 posto portfelja mora biti vezano uz Hrvatsku

Ipak, postoji jedan uvjet koji bi mogao biti manje privlačan dijelu investitora. Nakon što prođe godinu dana od otvaranja HIR-a, najmanje 20 posto portfelja mora biti vezano uz Republiku Hrvatsku. Za investitore to znači da će morati pažljivo birati gdje plasirati taj dio portfelja: hoće li ići na liniju manjeg otpora kroz 7CRO ETF koji prati CROBEX10, ili će tražiti fundamentalno jake kompanije kao neke koje smo spominjali u našim serijalima poput skrivenih dragulja na regionalnim burzama ili 10 najboljih regionalnih tvrtki regije koje treba pratiti ove godine.

Međutim, priljev novog kapitala na plitko tržište poput ZSE-a može dovesti i do naglih cjenovnih pomaka. U kratkom roku to može biti pozitivno jer veća potražnja podiže cijene, no problem nastaje kod manje likvidnih dionica, gdje velik priljev kapitala može dovesti do pretjeranog rasta cijena, ali i naglih padova ako interes ulagača splasne. Sličan primjer vidjeli smo i na slovenskoj burzi nakon IPO-a Vzajemne.

Koja bi bila razlika između investicijskog računa i običnog brokerskog računa?

Glavna razlika između investicijskog i običnog brokerskog računa je u poreznom tretmanu ulaganja. Kod običnog brokerskog računa, ako prodate dionicu uz dobit, u pravilu morate platiti porez na kapitalnu dobit ako je držite kraće od dvije godine, dok se kod investicijskog računa porez na takvu dobit ne bi plaćao. Isto vrijedi i za prihode od dividendi i kamata ostvarenih unutar investicijskog računa, koji bi također bili oslobođeni poreza.

Investicijski račun tako omogućuje da slobodno kupujete i prodajete ulaganja, reinvestirate ostvarenu dobit, dividende i kamate, a da pritom ne morate brinuti o poreznim obvezama za svaku pojedinačnu transakciju. To je osim financijskog olakšanja i jedno veliko administrativno olakšanje, s obzirom na to da izbjegavate popunjavanje dva obrasca – JOPPD za kapitalnu dobit i INO-DOH za prihode od dividendi stranih kompanija.

Slovenija već ima svoj investicijski račun

Najbliži primjer Hrvatskoj je Slovenija, koja je uvela Individualni naložbeni račun (INR), vrlo sličan koncept HIR-u. Slovenska vlada prijedlog zakona predstavila je krajem 2024. godine, parlament ga je usvojio u svibnju, a zakon je stupio na snagu početkom lipnja iste godine. Sam račun počeo se primjenjivati u ožujku 2026., što znači da je od predstavljanja prijedloga do početka primjene prošlo nešto više od godinu dana.

Prvi podaci pokazuju da je interes Slovenaca velik. U prvom tjednu primjene otvoren je 2201 INR račun, dok je do kraja svibnja 2026. broj otvorenih računa dosegnuo 10.000. To sugerira da postoji potražnja za jednostavnijim načinom dugoročnog ulaganja, iako je za procjenu dugoročnog uspjeha modela još prerano.

Hrvatska bi tako mogla dobiti novi alat za poticanje investiranja

Uvođenje HIR-a važan je korak prema promjeni navika građana, koji tradicionalno velik dio svoje financijske imovine drže u bankovnim depozitima ili ako investiraju obično se radi o nekretninama. Ako se prijedlog zakona usvoji u predloženom obliku, građanima bi se omogućilo da jednostavnije ulažu u dionice, obveznice i fondove, bez velikog administrativnog ili poreznog tereta.

Ipak, važno je naglasiti da HIR zasad nije gotov proizvod. Pred nama je tek nacrt prijedloga zakona koji prvo mora proći javno savjetovanje, zatim Vladu, a potom i saborsku proceduru u dva čitanja. Tek nakon toga bit će poznato hoće li konačna verzija izgledati upravo ovako.