Kamo ulagati danas? ETF, umjetna inteligencija i dividende – kako bi slovenski upravitelji sastavili portfelj

Za ulagatelja koji danas na raspolaganju ima 10, 20 ili 50 tisuća eura, slovenski upravitelji i analitičari nude sličnu osnovnu poruku: dugoročnu jezgru portfelja trebaju činiti dionice, dok alokacija mora biti prilagođena dobi, razdoblju ulaganja, ciljevima, novčanoj rezervi i spremnosti na rizik.

"Univerzalni sastav portfelja ne postoji", kaže Lojze Kozole, analitičar brokerske kuće Ilirika. Prema njegovim riječima, okvirni su modeli korisni, ali najbolji je portfelj onaj koji je sastavljen za konkretnog ulagatelja te se s vremenom prilagođava uvjetima na tržištima.

I Primož Čuček, upravitelj u društvu Triglav Investments, naglašava da je polazište dugoročnog portfelja diversifikacija. "Neovisno o visini uloga, jezgru portfelja trebala bi činiti dionička ulaganja koja dugoročno osiguravaju najveći rast", rekao je.

Pri 10 tisuća eura jednostavno, pri 50 tisuća veći izbor

Kozole bi kod dugoročnog ulagatelja sklonog riziku i s odvojenom novčanom rezervom dopustio i u potpunosti dionički portfelj. Kod 10 tisuća eura većinu bi sredstava usmjerio u globalno diversificirani dionički ETF. Kod 20 tisuća eura otprilike bi polovinu namijenio ETF-u, a drugu polovinu odabranim dionicama. Kod uloga u iznosu od 50 tisuća eura, ETF-u bi namijenio najviše 20 posto, oko 60 posto odabranim stranim dionicama te 20 posto kvalitetnim slovenskim kompanijama.

"Slovenske dionice mogu biti smislen dodatak za ulagatelje koji traže dividendni prihod, no ne mogu zamijeniti globalnu diversifikaciju," smatra Kozole, ali upozorava: "Slovensko je tržište malo, sektorski usko i manje likvidno, pa bi trebalo služiti prvenstveno kao dopuna portfelju."

Čuček bi portfelj sastavio uravnoteženije: otprilike dvije trećine namijenio bi dioničkim ulaganjima, a ostatak obveznicama odnosno instrumentima s fiksnim prinosom, likvidnim sredstvima ili depozitima. Manji dodatak zlata, prema njegovu mišljenju, može djelovati kao zaštita u razdobljima povećane nesigurnosti ili inflatornih pritisaka.

Zajednički je stav obojice stručnjaka da veći iznos ne mijenja nužno osnovnu strategiju, ali omogućuje više izravnih ulaganja, bolju diversifikaciju i preciznije upravljanje.

Zašto dionice ostaju jezgra

Kozole dionice vidi kao mogućnost dugoročne zaštite od inflacije. Dionice znače vlasništvo u kompanijama koje više troškove mogu postupno prenositi na cijene svojih proizvoda i usluga. "Ulagatelji tako sudjeluju u rastu prihoda i dobiti kompanija," objašnjava analitičar.

NLB Skladi procjenjuju da ciklus rasta globalnih dobiti ostaje usmjeren prema gore, što je dobra osnova za pozitivnu dioničku godinu 2026. Većina svjetskih gospodarstava ostaje u ekspanziji, a rast je geografski disperziran i ne oslanja se samo na jednu državu ili regiju.

Najjači među većim indeksima ove je godine japanski Nikkei s rastom većim od 31 posto. U Europi su u prvom planu talijanski FTSE MIB sa 16,03 posto i španjolski IBEX 35 s 11,56 posto, dok su njemački DAX i francuski CAC 40 znatno suzdržaniji.

Američki su indeksi ove godine pozitivni, ali ne ekstremno: S&P 500 je ove godine porastao za 8,73 posto, dok je za ulagatelja koji prinos mjeri u eurima prinos veći, 11,8 posto, jer je u tom razdoblju dolar ojačao u odnosu na euro. Nasdaq je dobio gotovo desetinu vrijednosti u dolarima, dok je u eurima prinos gotovo 13 posto.

SAD, tehnologija i industrija

Geografski, najveći naglasak i dalje ostaje na SAD-u. Čuček naglašava da su razvijena tržišta, prije svega američko, ključni nositelji globalnog rasta zbog inovativnosti, dubine kapitalnog tržišta i tehnološkog napretka.

NLB Skladi također daju prednost američkim dionicama. Njihov središnji scenarij predviđa više vrijednosti dioničkih tečajeva krajem godine, pri čemu kao potporu navode rast produktivnosti, niže cijene sirove nafte i mogućnost da se očekivanja ponovno pomaknu u smjeru snižavanja kamatnih stopa u SAD-u.

Sektorski, Kozole najveću izloženost namjenjuje informacijskoj tehnologiji i industriji, budući da ih podupiru umjetna inteligencija, digitalizacija, automatizacija te veća ulaganja u infrastrukturu i proizvodne kapacitete. Čuček uz tehnologiju spominje još i zdravstvo te industriju, dok bi defenzivni sektori trebali imati ulogu stabilizatora portfelja.

AI više nije samo tehnološka priča

Najvažnija investicijska tema ostaje umjetna inteligencija, no prema procjenama NLB Sklada, priča se širi s najvećih tehnoloških imena na infrastrukturu. Investicijski valovi AI-ja sele se prema uskim grlima: računarskoj snazi, memoriji, mrežama, energiji i hlađenju.

Zato NLB Skladi među zanimljiva područja svrstavaju poluvodiče, tehnološku opremu, bakar, rudarstvo, investicijska dobra i farmaciju. S druge strane, manje su naklonjeni potrošnji, energetici i softveru, gdje vide veće rizike kod vrednovanja, odnosno dobiti.

NLB Skladi upozoravaju da europski oporavak ostaje slab, a zaostajanje u produktivnosti i inovacijama u odnosu na SAD se povećava. Stoga prednost daju pojedinačnim pričama, a ne cijeloj regiji.

U Europi im se sviđaju obrana, infrastruktura, industrija, Poljska i Nizozemska. Obranu vide kao jednu od najjačih europskih strukturnih tema, a Nizozemsku kao najveću tehnološku priču u Europi zbog izloženosti poluvodičima i globalnom AI ciklusu. Manje su pozitivni prema automobilskoj industriji, kemikalijama te općenito prema Njemačkoj i Francuskoj.

Azija: Japan, Koreja i Kina s različitim pričama

Među azijskim tržištima NLB Skladi skreću pozornost na Japan, Južnu Koreju i Kinu, ali selektivno. Kod Japana naglašavaju korporativnu revoluciju: kompanije masovno otkupljuju vlastite dionice i povećavaju dividende, dok regulatori vrše pritisak na učinkovitiju upotrebu kapitala.

Južna Koreja je zanimljiva zbog poluvodičkog ciklusa. NLB Skladi upozoravaju na strukturni nedostatak DRAM i NAND memorije do 2028. godine, snažne revizije dobiti i niska vrednovanja, ali i na rizik visoke koncentracije, budući da Samsung i SK Hynix zajedno čine više od polovice indeksa.

Kina ostaje rizičnija. Prilike vide u AI čipovima, podatkovnim centrima, energetskoj infrastrukturi i industriji, dok među rizicima ostaju slab potrošač, nekretnine i prekomjerna ponuda.