Hrvatska pokazala regiji kako privući građane na tržište kapitala

Tržišta kapitala u Adria regiji i dalje karakterizira niska likvidnost u usporedbi s ostatkom regije Srednje i Istočne Europe i Europske unije (EU). Međutim, kada iz jednadžbe isključimo male ulagače, vidljivo je da regija ima solidnu institucionalnu kapitalnu bazu.

Najrazvijenije tržište investicijskih fondova je Slovenija, gdje imovina fondova doseže oko devet posto BDP-a. Kako se taj udio smanjuje, tako se smanjuje i razvoj tržišta kapitala - sve do samo 0,5 posto BDP-a u Crnoj Gori.

Jedan od ključnih razloga za tako niske brojke danas je globalna financijska kriza iz 2008. godine, kada je veliki broj malih ulagača izgubio novac i nikada se nije vratio u investicijske fondove, objašnjava glavni analitičar Bloomberg Adrije Mihael Blažeković.

Dodatni teret razvoju domaćeg tržišta kapitala predstavlja kronično niska razina financijske pismenosti u regiji. Paralelno s tim, snažan rast ETF-ova kao jednostavnijeg i jeftinijeg načina ulaganja u široko diverzificirane portfelje preuzeo je dio tržišta od tradicionalnih investicijskih fondova.

"Uz investicijske fondove, mirovinski fondovi su ključna potražnja na tržištima kapitala. Hrvatska i Sjeverna Makedonija prednjače zahvaljujući svom trostupnom mirovinskom sustavu. Hrvatski mirovinski sustav trenutno upravlja imovinom vrijednom oko 33 milijarde eura, odnosno približno 30 posto BDP-a. Ostatkom regije dominiraju dobrovoljni mirovinski fondovi s relativno niskim udjelom u BDP-u i ograničenim utjecajem na tržište kapitala, dok su u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori takvi sustavi još uvijek u ranim fazama razvoja", rekao je Blažeković.

Jedan od najzanimljivijih događaja u posljednjih nekoliko godina svakako su retail obveznice i trezorski zapisi. Hrvatska se etablirala kao najbolji primjer kako privući višak raspoloživog dohotka građana na tržište kapitala. Retail obveznice i trezorski zapisi mogu se smatrati jednim od najučinkovitijih alata za širenje financijske pismenosti i stvaranje nove baze investitora.

"Udio retail duga premašio je 8,5 posto ukupnog javnog duga Hrvatske, zahvaljujući čestom izdavanju državnih obveznica i trezorskih zapisa. Sigurnost je usporediva sa štednjom, dok obveznice imaju poreznu pogodnost jer se kamate na štednju oporezuju, dok se prihodi od državnih obveznica ne oporezuju", objasnio je Blažeković.

Ključno pitanje ostaje: Hoće li investitori, nakon prvog iskustva s državnim obveznicama, prijeći na korporativne obveznice, investicijske fondove ili dionice ili će ostati pasivni promatrači koji samo čekaju isplatu kupona?

Značajan potencijal u OIE, "green" kao mamac

Iako se ponuda proizvoda u Adria regiji posljednjih godina širi, tržišta kapitala i dalje imaju značajan prostor za razvoj. Regija ima snažan potencijal u obnovljivim izvorima energije (OIE), zbog čega bi "zelene" emisije mogle postati važan alat za privlačenje stranog kapitala i daljnju diverzifikaciju tržišta.

S druge strane, proizvodi poput obveznica indeksiranih prema inflaciji mogli bi postati vrlo popularni u budućnosti ako inflacija ponovno postane dominantna tema na globalnim tržištima. Takvi instrumenti predstavljali bi kvalitetan oblik zaštite investitora od inflacijskih pritisaka.

"Tržišta dionica regije CEE i SEE u posljednjih pet godina ostvaruju vrlo solidne prinose. Mađarski, slovenski i rumunjski indeksi sve više privlače pozornost međunarodnih investitora, a regija polako izlazi iz statusa 'zaboravljenog tržišta'", kaže Blažeković.

Glavni problem i dalje ostaje niska likvidnost, ali pojavljuju se i pozitivni pomaci. Na tržište dolaze domaći ETF-ovi pa danas postoje ETF-ovi vezani uz hrvatsko, slovensko, rumunjsko, a odnedavno i poljsko tržište kapitala. Posebno je zanimljivo što provider dolazi iz Hrvatske, dok se ETF-ovi listani na Ljubljanskoj burzi mogu kupiti i putem međunarodnih platformi poput Interactive Brokersa.

"Dodatna prednost regije su iznadprosječni dividendni prinosi. Mnoge kompanije vode stabilne dividendne politike, a neke se mogu svrstati i među regionalne 'dividendne aristokrate'. Posebno se ističe Slovenija, gdje kompanije poput Krke godinama kontinuirano povećavaju dividendu", ističe Blažeković.

Primjer Rumunjske i Mađarske

Rumunjska je među prvima ozbiljno razvila svoje tržište kapitala privatizacijom državnih tvrtki. Ključni trenutak dogodio se 2010. godine dolaskom Franklina Templetona, koji je osnovao holding tvrtku s udjelima u državnim tvrtkama i uvrstio je na burzu.

Prije tri godine, Rumunjska je također imala najveću europsku inicijalnu javnu ponudu dionica (IPO) - Hidroelectrice - u kojoj je sudjelovalo čak 52 tisuće malih ulagača. Nedavna inicijalna javna ponuda dionica Electroalfe privukla je više od 5400 malih ulagača s nevjerojatnih 5800 posto prekoračenja ponude. Paralelno s tim, rumunjsko Ministarstvo financija, putem programa Fidelis i Tezaur, kontinuirano razvija tržište državnih obveznica s mjesečnim izdanjima u lokalnoj valuti i eurima.

Mađarska već godinama koristi model individualnih investicijskih računa putem kojih ulagači nakon pet godina ne plaćaju porez na kapitalnu dobit. Takvi računi za rezidente su besplatni, za razliku od klasičnih brokerskih računa.

Slovenija i Hrvatska - što potiče aktivnost na burzi?

Slovenija je ove godine uvela sličan model. Individualni investicijski računi omogućuju neoporezive prinose, a nude ih banke i brokeri. Slovenija je dodatno zanimljiva, dodaje Blažeković, jer na burzi postoji veliki broj tvrtki u kojima država zadržava suvlasništvo, ali koje posluju po tržišnim načelima i s jakim korporativnim upravljanjem. Upravo to povećava atraktivnost slovenskog indeksa SBITOP.

"U Hrvatskoj su maloprodajne obveznice i trezorski zapisi postali glavni investicijski proizvod za građane. Danas država organizira sedam emisija godišnje, s kratkoročnim i jednogodišnjim dospijećima. Možda je upravo Hrvatska na najjednostavniji način riješila pitanje približavanja investicija široj populaciji. FINA je razvila aplikaciju m-Treasury putem koje građani mogu besplatno registrirati i reinvestirati državne vrijednosne papire, kao i sudjelovati u inicijalnim javnim ponudama"..

Posljednjih godina hrvatsko tržište je zabilježilo tri uspješna IPO-a i jedan odgođeni pokušaj uvrštenja, dok je promet na Zagrebačkoj burzi porastao za više od 90 posto. Iako je prosječan iznos koji su retail ulagači investirali u dionice i dalje znatno niži nego u trezorske zapise, pozitivno je da su sve nedavne emisije uključivale veliki broj malih ulagača.

Uzbekistanski razvoj tržišta

Konačno, Blažeković je kao vrlo zanimljiv primjer razvoja tržišta kapitala navodi Uzbekistan. Zemlja provodi model sličan rumunjskom: djelomična privatizacija državnih tvrtki uz podršku međunarodnih investicijskih partnera.

"IPO-i su strukturirani kroz odvojene tranše za domaće i strane investitore, a reakcija tržišta bila je izuzetno pozitivna. Taškentska burza snažno je rasla uoči procesa privatizacije, dok su dionice uzbekistanskog fonda porasle za više od 20 posto od IPO-a".

Adria regija ostaje tržište s brojnim strukturnim izazovima - od niske likvidnosti do ograničene baze investitora. Istovremeno, ovi nedostaci otvaraju prostor za rast. Razvoj maloprodajnih obveznica, porezne olakšice za ulaganja, novi ETF proizvodi, IPO-i državnih tvrtki i rast institucionalnog kapitala pokazuju da regija više nije samo periferija europskih tržišta kapitala.