Na burzi potaknutoj umjetnom inteligencijom Wall Streetu prijete više kamate

Entuzijazam prema velikim tehnološkim kompanijama i njihovim golemim ulaganjima u umjetnu inteligenciju ponovno podiže burzu na rekordne razine. Uz otporno gospodarstvo i snažnu potražnju, čini se da postoji samo jedna prepreka koja bi mogla zaustaviti ovaj uspon – više kamatne stope.

Tehnološke kompanije povijesno su osjetljive na prinose američkih državnih obveznica jer se njihove visoke tržišne valuacije temelje na procjenama rasta, odnosno na očekivanju većih dobiti u budućnosti. To posebno vrijedi za kapitalna ulaganja povezana s umjetnom inteligencijom, koja prema očekivanjima neće u potpunosti početi donositi rezultate još godinama.

U toj jednadžbi usmjerenoj prema budućnosti kamatne stope pomažu Wall Streetu odrediti koliko te buduće dobiti vrijede u današnjim dolarima. U osnovi, što kamatne stope više rastu zbog ubrzanja inflacije, to buduće zarade vrijede manje, što stvara pritisak na prodaju dionica.

"Dionice s višim multiplikatorima vrijednosti obično padaju kada kamatne stope rastu", rekla je Maria Llerena, direktorica financijskih istraživanja u Domini Impact Investmentsu.

Relativno umjereni podaci o potrošačkim i proizvođačkim cijenama objavljeni prošlog tjedna smanjili su očekivanja da će američka središnja banka Fed podići kamatne stope kada se sastane sljedećeg mjeseca. To je pomoglo da indeks S&P 500 u četvrtak dosegne novi rekord, dok se tehnološki orijentirani Nasdaq 100 približio na manje od dva posto od prvog rekordnog nivoa od početka lipnja.

Međutim, gledano šire, inflacija je i dalje znatno iznad Fedova cilja od dva posto. Trgovci u cijene uračunavaju barem jedno povećanje kamatnih stopa do kraja godine. Prinos na 30-godišnje američke državne obveznice kreće se oko najviše razine od 2007., dok je aukcija dugoročnih obveznica u četvrtak privukla najviši prinos od 2001.

 

Sve to predstavlja stvaran rizik za najveće ulagače u umjetnu inteligenciju, koji su sve češće prisiljeni financirati ambiciozne kapitalne planove izdavanjem dugoročnog duga.

Primjerice, Alphabet, matična kompanija Googlea, ima 27 milijardi dolara obveznica koje dospijevaju 2056. ili kasnije, Amazon oko 32 milijarde dolara, a Meta Platforms oko 21 milijardu dolara. Očekuje se da će te kompanije, zajedno s Microsoftom, tijekom 2026. godine potrošiti ukupno 740 milijardi dolara na računalnu infrastrukturu za umjetnu inteligenciju, a još bilijun dolara 2027. godine. Sve se one suočavaju s pitanjem kada će, ako uopće, ta ulaganja donijeti proporcionalne prinose.

"Kapitalni izdaci uglavnom su se dosad financirali iz novčanih tokova, ali sada se čini da kompanije sve više prelaze na zaduživanje", rekla je Llerena. "To znači i više upitnika oko kamatnih stopa i njihova utjecaja na valuacije."

Donedavno su strahovanja povezana s tolikom potrošnjom kažnjavala dionice kompanija uključenih u priču o umjetnoj inteligenciji. Philadelphia Stock Exchange Semiconductor Index, poznatiji kao SOX, u srpnju je potonuo 21posto, što je bio njegov najgori mjesec od listopada 2008. Nasdaq 100 pao je više od 11 posto od posljednjeg rekordnog nivoa 2. lipnja do 29. srpnja, čime je ušao u tehničku korekciju. Indeks koji prati sedam najvećih tehnoloških kompanija, takozvanih Magnificent Seven, pao je 12 posto od rekorda 28. svibnja do 29. srpnja, pri čemu je Amazon izgubio 17 posto, a Alphabet 14 posto.

Od tada su se dionice povezane s umjetnom inteligencijom okrenule prema rastu. Magnificent Seven porastao je 9,1 posto od 29. srpnja, predvođen rastom Microsofta od 27 posto i Amazona od 16 posto, dok je Nasdaq 100 skočio 10 posto. U međuvremenu je SOX u kolovozu porastao 9,8 posto, nadoknadivši dio srpanjskog pada.

"I dalje smatramo da su umjetna inteligencija i tehnologija dominantna tema ovog tržišta bikova", rekao je Keith Lerner, glavni investicijski direktor i tržišni strateg u Truist Advisory Servicesu. "Naš je stav da je ono što se dogodilo tijekom nekoliko mjeseci prije ovog oporavka bilo zdravo resetiranje."

Iako kamatne stope predstavljaju rizik, on je uravnotežen snažnom dobiti tehnoloških divova i zdravim bilancama koje im ostavljaju dovoljno prostora za dodatno zaduživanje, rekao je Lerner. No upozorio je da bi se to moglo promijeniti ako kamatne stope brzo porastu.

U nekim slučajevima potrošnja je toliko velika da poništava novac koji kompanije generiraju poslovanjem. Alphabet je u drugom tromjesečju prvi put otkako je javno izlistana kompanija zabilježio negativan slobodni novčani tok, a prema prosjeku procjena analitičara koje je prikupio Bloomberg očekuje se da će tako ostati do 2028. Amazonu se, pak, predviđa negativan slobodni novčani tok od 23,5 milijardi dolara ove godine i 36,2 milijarde dolara sljedeće godine.

 

To prisiljava kompanije da se zadužuju kako bi nadoknadile manjak. Amazon je 30. lipnja imao ukupno 242 milijarde dolara duga, u odnosu na 147,8 milijuna dolara krajem 2024. Alphabetov dug krajem lipnja iznosio je 118,7 milijardi dolara, u odnosu na 25,7 milijardi dolara krajem 2024.

Naravno, ništa od toga zasad ne nagriza poslovne temelje kompanija. Očekuje se da će dobit kompanija iz indeksa S&P 500 u drugom tromjesečju porasti 32 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, u usporedbi s očekivanim rastom od 23 posto na početku sezone objave rezultata, prema podacima Bloomberg Intelligencea. Rast predvode kompanije izložene razvoju umjetne inteligencije. Očekuje se da će sektor informacijske tehnologije u indeksu S&P 500, koji uključuje proizvođače čipova poput Nvidije i Broadcoma, u drugom tromjesečju zabilježiti rast dobiti od 71 posto, što čini oko trećine ukupne zarade po dionici cijelog indeksa.

 

Drugo tromjesečje bilo je "jedno od najsnažnijih razdoblja objave poslovnih rezultata koje sam vidio u 20-godišnjoj karijeri u financijama", rekao je Paul Eitelman, globalni glavni investicijski strateg u Russell Investmentsu, koji upravlja imovinom vrijednom 418 milijardi dolara. "Vidimo zaista snažan rast ukupne dobiti i veću vidljivost povrata na kapitalna ulaganja hyperscalera. Taj optimizam pomaže sektoru da nastavi rasti unatoč volatilnosti kamatnih stopa koju istodobno bilježimo."

Budući da kamatne stope postaju sve osjetljivije pitanje, neke kompanije prodaju dionice kako bi osigurale financiranje. Intel je prošlog tjedna prikupio 20 milijardi dolara kroz povećanu ponudu dionica, trećinu više od prvotno planiranog iznosa. Tome je u lipnju prethodila Alphabetova ponuda dionica vrijedna 85 milijardi dolara.

Dosad su dioničari bili spremni prihvatiti razvodnjavanje svojih udjela na temelju uvjeravanja uprava da će ulaganja dugoročno donijeti velike prinose. No postoji granica do koje su spremni to prihvaćati bez većih povrata.

 

Rast kamatnih stopa ima dugu povijest izazivanja potresa na burzi. Posljednji ciklus povećanja kamatnih stopa Feda započeo je 2022., kada je središnja banka od ožujka do prosinca te godine podigla referentnu stopu s nešto više od nula posto na približno 4,5 posto kako bi obuzdala nekontroliranu inflaciju. S&P 500 pao je gotovo 20 posto u 2022., dok je rast dobiti također usporio. Nasdaq 100 potonuo je 33 posto, što je bila njegova najgora godina od financijske krize 2008. Meta, Nvidia, Netflix i Tesla izgubili su više od polovice svoje vrijednosti.

Iako malo ulagača sada predviđa sličan pad, međuovisnost kamatnih stopa i dionica ključna je, pri čemu novac od ulaganja u umjetnu inteligenciju predstavlja pravi bum za kompanije koje proizvode opremu za tu tehnologiju, od proizvođača poluvodiča do energetskih kompanija.

I dalje postoji mnogo skepticizma oko toga koliko dugo takva potrošnja može trajati. No ne očekuje se da će uskoro značajnije usporiti. Zbog toga su ulagači uvjereni da se rast može nastaviti čak i ako kamatne stope porastu.

"I dalje smo u situaciji u kojoj su zarade i gospodarstvo dovoljno snažni da nadoknade učinak viših kamatnih stopa", rekla je Llerena iz Domini Impact Investmentsa. "Prinos na 10-godišnju američku državnu obveznicu od pet posto bio bi izazov, ali sve dok podaci koje dobivamo ostaju pozitivni, to je izazov s kojim se možemo nositi."