Najskuplja prodaja obveznica SAD-a od 2001. upozorenje je investitora Bessentu

Američka vlada prodala je 30-godišnje obveznice po najvišoj kamatnoj stopi u četvrt stoljeća, što je dokaz da ulagači traže veću naknadu za financiranje rastućeg državnog deficita.

Prinos na izdanju od 25 milijardi dolara u četvrtak je dosegnuo 5,216 posto, što je najviše od 2001. godine, iako je pad cijena nafte pružio podršku američkom dugu na sekundarnom tržištu. Prodaja, koja je naišla na solidnu potražnju, uslijedila je nakon jednodnevne aukcije 10-godišnjih vrijednosnih papira američkog Ministarstva financija, koja je privukla najviši trošak financiranja za taj rok još od 2007. godine.

To predstavlja glavobolju za predsjednika Donalda Trumpa i ministra financija Scotta Bessenta uoči međuizbora u studenom. Visoki troškovi državnog financiranja već se preljevaju na šire gospodarstvo, nakon godina povišene inflacije i državne potrošnje.

"Od ulagača se traži da apsorbiraju rastuću ponudu državnog duga na globalnoj razini u trenutku kada deficiti ostaju veliki, nesigurnost oko inflacije i dalje traje", a Federalne rezerve (Fed) više nisu glavni kupac, rekao je Michal Stanczyk, upravitelj portfelja u timu za globalne vrijednosne papire s fiksnim prinosom u tvrtki Allspring Global Investments.

"Ako ulagači nastave tražiti veću naknadu za inflacijske i fiskalne rizike, dugoročni prinosi mogli bi porasti i udaljiti se od razine od pet posto, čak i ako aukcije Ministarstva financija ostanu dobro pokrivene", rekao je.

 

Zabrinutost Ministarstva financija čini se da je došla do izražaja prošlog tjedna kada je prilagodilo smjernice o prodaji duga na način koji je otvorio vrata potencijalnom smanjenju ponude dugoročnih obveznica. U međuvremenu, ulagači se i dalje ne žure osigurati prinose na višedesetljetnim maksimumima, što signalizira opću suzdržanost i strah da rasprodaja možda još nije završila.

Predstavnici Ministarstva financija nisu odmah odgovorili na upite za komentar.

Dugoročni prinosi skočili su iznad pet posto ove godine zbog zabrinutosti ulagača da će porast cijena energenata – povezan s ratom na Bliskom istoku – pojačati cjenovne pritiske i prisiliti Federalne rezerve da drže kamatne stope povišenima u godinama koje dolaze. To dolazi povrh povećane ponude obveznica uslijed višegodišnjih fiskalnih deficita, naglog porasta korporativnog zaduživanja radi financiranja buma umjetne inteligencije te slabljenja potražnje tradicionalnih kupaca dugoročnih obveznica.

Prinosi na obveznice Ministarstva financija središte su američkog financijskog svemira te služe kao referentna točka za sve, od korporativnog duga do stambenih kredita. Prošlog tjedna prosjek za 30-godišnji fiksni hipotekarni kredit porastao je na 6,69 posto, što je najviše od srpnja 2025. godine.

Iza poteza Bessenta, Wall Street vidi strah na tržištu obveznica.

U međuvremenu, kamate na javni dug i dalje su glavni pokretač državnog proračunskog deficita. Za dosadašnji tijek fiskalne godine taj iznos iznosi 1,17 bilijuna dolara – što je povećanje od 15 posto, djelomično zahvaljujući višim prinosima na državne obveznice.

Rejting agencija Fitch Ratings u četvrtak je zadržala kreditni rejting SAD-a na AA+, uz upozorenje da će se fiskalni deficit zemlje u odnosu na veličinu gospodarstva povećati u 2026. godini, potaknut smanjenjem poreza i povratom carina.

 

Prinos na prodaji 30-godišnjih obveznica u četvrtak bio je malo iznad prevladavajuće razine zabilježene na tržištu prije roka za predaju ponuda u 13 sati u New Yorku, što je znak da je potražnja bila neznatno ispod očekivanja. Omjer ponude i pokrivenosti (bid-to-cover ratio) – koji mjeri iznos narudžbi ulagača u odnosu na ponuđeni iznos – iznosio je 2,39, što je u skladu s prosjekom od 2,36 za posljednjih šest usporedivih aukcija.

"Iako svakako postoje određeni nepovoljni vjetrovi za dugoročne obveznice, snažna apsorpcija ponude ovog tjedna sugerira da potražnja postoji – ali samo uz odgovarajuću cijenu", rekao je Gennadiy Goldberg, voditelj strategije za američke kamatne stope u tvrtki TD Securities.

Kamatna stopa na zaduživanje od 5,216 posto najviša je otkako je Ministarstvo financija ukinulo dugoročnu obveznicu 2001. godine. Ta odluka, koja je neslavno procurila do trgovaca u Goldman Sachsu prije službene objave, poništena je 2005. godine.

Današnje okolnosti teško da bi mogle biti drugačije.

U to su vrijeme ulagači u obveznice uživali u plodovima višedesetljetnog razdoblja rasta (bull market). Niz saveznih proračunskih višaka čak je potaknuo zabrinutost na tržištu da je ponuda američkog državnog duga preniska. Danas je iznos neotplaćenih obveznica deset puta veći i brzo raste, udvostručivši se od 2018. godine na oko 31 bilijun dolara.

Kako su se tradicionalni izvori potražnje povukli s tržišta državnih obveznica, uskočili su sudionici s privatnog tržišta – tražeći pritom znatno primamljivije prinose.

"Kako tržište postaje sve ovisnije o ulagačima osjetljivima na cijenu, za plasiranje iste količine ponude državnih obveznica možda će biti potreban veći ustupak u prinosu", napisao je tim analitičara iz Barclays Plc-a predvođen s Demi Hu.

Prinosi na 30-godišnje obveznice zadržali su se na stabilnih 5,22 posto u ranom azijskom trgovanju, nakon što su u četvrtak pali za oko četiri bazna boda, kada su niže cijene nafte i blagi podaci o proizvođačkim cijenama potaknuli trgovce da smanje uloge na daljnje podizanje kamatnih stopa Feda. Oni sada vide oko 35 posto šansi za takav potez u rujnu, u odnosu na oko 50 posto ranije ovog tjedna.

Za Matta Wrzesniewskog, voditelja odjela za upravljanje portfeljima klijenata s fiksnim prinosom u Vanguardu, povišeni prinosi privlačni su dok tržište čeka sljedeći krug podataka o zaposlenosti i inflaciji prije sljedećeg sastanka Feda.

Ovi visoki prinosi daju "ljudima još jednu priliku za zaradu", rekao je. Vanguard očekuje da će se prinos na 10-godišnje obveznice zadržati u rasponu od 4,25 posto do 4,75 posto, povećavajući izloženost kamatnim stopama u portfeljima kroz to dospijeće. Wrzesniewsky je dodao da njihova tvrtka preferira srednjoročna dospijeća u odnosu na 30-godišnje obveznice.

 

Prilagodba smjernica

Budući obujam prodaje dugoročnih obveznica bio je predmet rasprava prošlog tjedna, nakon što su dužnosnici Ministarstva financija napravili neočekivanu prilagodbu u svojoj najnovijoj kvartalnoj izjavi o politici zaduživanja. Umjesto da navedu kako nastavljaju procjenjivati potencijalna buduća "povećanja" prodaje obveznica s kuponom i varijabilnom kamatnom stopom, kao što je bio slučaj ranije, naveli su da razmatraju potencijalne "promjene".

Ulagači u obveznice to su protumačili kao otvaranje mogućnosti da dužnosnici smanje prodaju dugoročnih obveznica koje su pod najvećim pritiskom. Čak i ako do takvog smanjenja ne dođe, konsenzus na tržištu jest da će se Ministarstvo financija, kada se odluči na veće aukcije vrijednosnih papira, najvjerojatnije usmjeriti na obveznice kraćeg dospijeća – koje dospijevaju za dvije do sedam godina.

To bi bio nastavak trenutne strategije skraćivanja dospijeća, u kojoj su dužnosnici prilagodili izdavanje prema trezorskim zapisima koji dospijevaju za godinu dana ili manje. Time se izbjegavaju viši prinosi na duža dospijeća, ali se povećavaju rizici refinanciranja.

"Jedino jasno rješenje koje vidim jest da američka vlada pooštri svoj proračun", rekao je John Fath, izvršni partner u tvrtki BTG Pactual Asset Management US LLC. "Cijeli plan prebacivanja izdavanja na kratkoročni kraj: to možete raditi samo do određene granice, zar ne? Nakon toga to postaje ono što bih nazvao neodgovornim."

 

– Uz pomoć Michaela MacKenzija, Ye Xiea, Chrisa Ansteya, Taryane Odayar, Matthewa Burgessa i Nehe D'Silve.