Državne obveznice gube sjaj sigurnog utočišta, a Hrvatska zasad odolijeva

U vremenu kada globalno tržište kapitala prolazi kroz značajne turbulencije, državne obveznice prestaju biti sigurno utočište . Rast prinosa u najvećim svjetskim gospodarstvima poput Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke i Japana signalizira dublje, strukturne promjene.

Ekonomska analitičarka Vedrana Pribičević i Ivan Dražetić iz InterCapitala za Bloomberg Adria TV analizirali su uzroke ovih globalnih pomaka i razloge iznenađujuće otpornosti hrvatskog tržišta.

Od cikličkih oscilacija do strukturnih promjena

Donedavno su državne obveznice smatrane sigurnim utočištem za investitore. Međutim, nedavni skokovi prinosa sugeriraju da se igra mijenja. Prinos na američke desetogodišnje obveznice nedavno je, prvi put od listopada 2023. godine, ponovno probio granicu od pet posto, dok su njemački prinosi dosegli najviše razine od 2009. godine. Posebno je zanimljiv Japan, gdje se prinosi približavaju razinama neviđenima desetljećima, što ukazuje na normalizaciju njihove dosad iznimno labave monetarne politike.

Ekonomska analitičarka Vedrana Pribičević ističe da ovi trendovi nisu samo prolazna faza u ekonomskom ciklusu. "Tijekom godina bitno se promijenila inflacija, kamate i fiskalna politika. Zbog geopolitičkih tenzija i demografskog opadanja, države moraju financirati nove deficite, dok se središnje banke rješavaju svojih portfelja obveznica. Veći dio rizika prelazi na privatne ulagače," objašnjava Pribičević.

Prema njoj, ova tranzicija znači da će tržište sve više diktirati cijenu dugoročnog financiranja država. U visoko globaliziranom financijskom sustavu, šokovi se brzo prelijevaju, a veliki ulagači uspoređuju prinose na globalnoj razini, uzimajući u obzir i valutne rizike.

Utrka za kapital: Države protiv tehnoloških divova

Dodatni pritisak na tržište obveznica stvara i nevjerojatna potreba privatnog sektora, posebice tehnoloških kompanija, za svježim kapitalom. Razvoj umjetne inteligencije, izgradnja podatkovnih centara i energetske mreže zahtijevaju ogromna početna ulaganja.

Pribičević napominje kako po pitanju dugoročnog duga kompanije danas gotovo konkuriraju državama. Tehnološki giganti, iako raspolažu golemim novčanim tokovima, sve više koriste zaduživanje, čime se, kaže ona, stvara snažna konkurencija za raspoloživi kapital. Iako to ne mora nužno dovesti do potpune nestašice financiranja, očekuje se stroža selekcija izdavatelja duga od strane investitora. Oni s uvjerljivim prihodima i čvrstim bilancama lakše će dolaziti do sredstava.

U takvom okruženju, zaštitna uloga državnih obveznica u investicijskim portfeljima dolazi pod znak pitanja. Iako rizik neplaćanja kod kvalitetnih izdavatelja ostaje nizak, inflacija može znatno umanjiti realnu vrijednost prinosa, ostavljajući ulagače s gubicima usprkos redovitim isplatama.

Hrvatska otpornost: Nizak deficit kao najbolji štit

Zanimljivo je kako Hrvatska, zasad, odolijeva ovom globalnom vrtlogu. Prema riječima Ivana Dražetića iz InterCapitala, ključni razlog leži u relativno urednim javnim financijama, posebice u usporedbi s drugim europskim zemljama.

Dražetić ističe da je hrvatski proračunski deficit, iako iznad granice od tri posto BDP-a, znatno manji od deficita u Francuskoj, Poljskoj, Mađarskoj ili Rumunjskoj, gdje redovito prelazi pet posto. Taj niži deficit drži spread pod kontrolom.

Zorno to ilustrira činjenica da se hrvatska desetogodišnja euroobveznica izdana početkom godine trenutačno trguje po manjem spreadu nego na dan izdanja, unatoč u međuvremenu izbijanju sukoba na Bliskom istoku i širenju spreadova kod drugih, većih država. "To dovoljno govori o povjerenju stranih investitora u hrvatske obveznice," ocjenjuje Dražetić.

Moć 'narodnog' financiranja

Značajan faktor u hrvatskoj jednadžbi stabilnosti je i snažan zaokret prema financiranju na domaćem tržištu, kroz takozvana 'narodna' izdanja obveznica i trezorskih zapisa, kaže Dražetić. Od gotovo nezainteresiranih promatrača prije samo tri godine, hrvatski građani postali su važan izvor financiranja države.

Ovaj fenomen, potaknut prinosima na državne papire koji su atraktivniji od bankovnih depozita, smanjuje ovisnost Hrvatske o hirovitim inozemnim tokovima kapitala. Ipak, Dražetić upozorava da država ne može vječno ostati potpuno izolirana od međunarodnih kretanja. Bude li globalni rast prinosa ustrajan, to će se s vremenom morati preliti i na uvjete zaduživanja na domaćem tržištu.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.