Nakon što se riješio svih hrvatskih dionica norveški državni fond prodaje i obveznice RH

Jedan od najvećih fondova u svijetu, koji pod upravljanjem ima više od dva bilijuna eura, prošle se godine riješio svih hrvatskih dionica te ih zamijenio državnom obveznicom. Polugodišnji izvještaji sada pokazuju kako se rješava i te investicije.

Državni inozemni mirovinski fond Norveške, poznat kao Norveški naftni fond jer investira prihode ostvarene od crpljenja nafte i plina, jedan je od najpoznatijih svjetskih investitora iz kategorije državnih fondova. Oko 72 posto od spomenutih dva bilijuna eura investirano je u dionice, 26 posto u obveznice, nešto manje od dva posto u nekretnine te oko pola postoka u infrastrukturu za obnovljive izvore energije.

Proljetos smo pisali kako se fond tijekom 2025. godine riješio svih investicija u dionice hrvatskih kompanija i po prvi puta od 2011. na kraju godine nije držao niti jednu hrvatsku dionicu. Umjesto toga menadžeri su se odlučili na državne obveznice te je krajem 2025. u njih bila investirana protuvrijednost od 767 milijuna kruna odn. oko 65 milijuna eura.

Atraktivnost hrvatskih državnih obveznica nije dugo trajala. Do kraja ovogodišnjeg lipnja ta je investicija srezana na nešto više od trećine, odnosno na 281 milijuna kruna (25 milijuna eura). Menadžeri norveškog fonda očito smatraju kako atraktivnije prinose mogu naći negdje drugdje.

Prinosi na hrvatske državne obveznice zapravo su ove godine za nekih pola postotka viši nego lani. No premija rizika u odnosu na njemačke državne obveznice, tzv. spread, je tijekom 2025. padala. Naglo je skočila početkom ove godine no u međuvremenu je opet u padu te se u posljednjih mjesec dana nalazi ispod 50 baznih bodova.

Za usporedbu, prije dvije godine spread je bio dvostruko viši, a prije četiri godine četverostruko. Menadžeri norveškog fonda stoga danas nemaju nekog posebnog razloga birati hrvatske državne obveznice umjesto drugih.

Dino Stipić, analitičar Bloomberg Adrije, prije nekoliko dana je komentirao kako je spread "na rekordno niskim razinama" te ne očekuje da će ga "pomaknuti" očekivano podizanje referentnih kamatnih stopa Europske središnje banke idućeg tjedna. To je očekivanje već uračunato u cijene, pojašnjava on.

Mada globano prinosi na obveznice u ovom trenutku rastu, "snažan gospodarski rast Hrvatske i dalje podupire nisku percepciju rizika, uz kontinuirano smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, napredak u pristupnom procesu prema OECD-u i snažnu domaću investitorsku bazu koja ublažava ovisnost o volatilnim inozemnim tokovima kapitala", dodaje Stipić.

"Domaći fundamenti trebali bi stoga ostati ključni za održavanje niskog spreada u nadolazećim godinama, dok bi eventualni pritisci najvjerojatnije dolazili izvana, kroz opću razinu prinosa, a ne kroz promjenu percepcije hrvatskog rizika", smatra on. Dodatni podaci pokazuju kako menadžeri norveškog fonda gledaju na državne obveznice nekih drugih zemalja.

Primjerice, u prvih su šest mjeseci dokupili obveznice susjedne Slovenije. Investirani iznos je gotovo udvostručen s 1,26 na 2,41 milijardu kruna. Gotovo su utrostručili ulaganje u rumunjske državne obveznice, s 887 milijuna kruna krajem 2025. na 2,54 milijarde krajem lipnja ove godine.

Povećali su izloženost i obveznicama baltičkih država, a dokupili su i državne obveznice Mađarske povećavši izloženost s 2,96 na 8,17 milijardi kruna. Investicije u državne obveznice Češke i Slovačke nisu se previše mijenjale, a u portfelju im se našla i državna obveznica Cipra koje krajem 2025. nije bilo. U nju su investirali 687 milijuna kruna odnosno oko 61 milijun eura.

Interesantan je i oštar pad investicija u njemačke državne obveznice. Krajem 2025. držali su gotovo 250 milijardi kruna u tim vrijednosnicama, da bi u šest mjeseci taj iznos srezali za oko trećinu na 163 milijarde.

Nova izdanja

Kad su u pitanju hrvatske obveznice prilika za kupnju na primarnom tržištu ove godine za Norvežane vjerojatno više neće biti. Država je u veljači realizirala jedno izdanje obveznica na europskom tržištu i do kraja 2026. planira se samo još jedna domaća emisija.

No iduća bi godina mogla donijeti više prilika. U ožujku dospijeva obveznica s nominalom od 1,25 milijardi eura emitirana na stranim tržištima, a do sredine srpnja još i tri domaće obveznice ukupne vrijednosti 3,95 milijardi eura. Barem dio toga država će zasigurno refinancirati na stranim tržištima što znači kako se već početkom godine mogu očekivati nova izdanja.

Sadašnji ministar financija Tomislav Ćorić (l.) i njegov prethodnik Marko Primorac | Josip Regović/Pixsell

 

Nova zaduženja će zasigurno stići po višim kamatnim stopama nego što je to bilo prije par godina. Kuponska kamatna stopa za spomenuto 10-godišnje izdanje iz veljače ove godine bila je 3,25 posto. Pet godina ranije, 12-godišnja obveznica nosila je kupon od 1,125 posto.

Prinosi neće biti jedini faktor koji će odlučivati o privlačnosti za potencijalne investitore. Čelnici norveškog fonda nedavno su tamošnjem ministarstvu financija poslali dopis u kojem stoji namjera smanjenja općenite izloženosti državnim obveznicama.

U fondu žele diverzificirati rizik i poboljšati prinose, zbog čega će povećati ulaganja u korporativne obveznice. Uz to, svoj će portfelj državnih obveznica ubuduće ponderirati tržišnom vrijednošću umjesto bruto domaćim proizvodom.

Obveznička izdanja domaćih kompanija uglavnom su premala da bi ih primijetili menadžeri enormnog norveškog fonda, mada i tu ima iznimki. U prvim godinama ovog milenija norveški je fond držao i 40-ak milijuna dolara u korporativnim obveznicama Zagrebačke banke. Ako već ulažu u dionice više od sedam tisuća kompanija globalno, možda im u potrazi za prinosom za oko zapne i kakva korporativna obveznica iz Hrvatske.