text size
U ponedjeljak idućeg tjedna, bude li sve po ranijim planovima, trebao bi početi prvi krug upisa novog izdanja trezorskih zapisa u koji se ponovo mogu uključiti zainteresirani mali ulagači. Država će emitirati zapise s tromjesečnim dospijećem, odnosno refinancirati slično izdanje s početka lipnja.
Vrijednost tog izdanja bila je 1,92 milijarde eura i odluči li Ministarstvo financija novom emisijom refinancirati cjelokupni iznos, njena vrijednost mogla bi se popeti i do dvije milijarde eura, možda i preko toga.
Povijesni podaci pokazuju kako su izdanja tromjesečnih trezorskih zapisa – otkad ih je država u veljači 2024. počela nuditi i "narodu", a ne samo institucionalnim investitorima poput banaka, fondova i osiguravatelja – postepeno rasla. Vrijednost tog prvog izdanja bila je 270 milijuna eura, granica od milijarde eura premašena je lani u lipnju, da bi u proteklih godinu dana porasli na gotovo dvije milijarde.
Teret financiranja države kroz tromjesečne zapise u velikom dijelu snose građani koji su ga očito i više nego spremni nositi. Udio malih ulagača u izdanjima je manje-više konstantno između 80 i 90 posto.
Nastavak trenda
U posljednjem izdanju u lipnju građani su upisali 1,62 milijardi eura zapisa, 84 posto ukupnog izdanja. Preostalih 300 milijuna eura kupili su veliki investitori.
Nastave li se tako trendovi rasta izdanja i učešća građana, moglo bi se očekivati da će mali ulagači u novom izdanju upisati oko 1,7 milijardi eura zapisa. Taj iznos ili spomenutih dvije milijarde eura možda ne dočaravaju jasno o kakvom se kapitalu radi.
Preračunamo li ih u bivšu valutu brojke od 13 ili 15 milijardi kuna već su upečatljivije i jasnije daju do znanja o visini državnih potreba. Samo u posljednjih godinu dana javni dug Hrvatske porastao je za pet milijardi eura, 37 milijardi negdašnjih kuna.
Prema podacima iz ožujka ove godine, građani kroz obveznice i trezorske zapise drže oko 8,5 posto javnog duga, otprilike 4,7 milijardi eura. Pri tome treba voditi računa kako se zapravo radi samo o najbogatijim građanima.
10 posto najbogatijih
Naš svojedobni pregled najvećih investitora u zapise pokazao je kako se među njima često nalaze poduzetnici koji su prodali svoje kompanije, pa su se odlučili na investiciju u državne vrijednosnice. To dobrim dijelom potvrđuju i podaci Europske središnje banke (ECB).
Prema ECB-u, samo 10 posto najbogatijih kućanstava u Hrvatskoj u svojoj imovini ima dužničke vrijednosnice. Država im je do sada kroz kamate isplatila više od 380 milijuna eura.
Država je građanima temeljem katama dosad isplatila više od 380 milijuna eura | Oliver Bunic/Bloomberg
Ta će zarada zasigurno rasti, a kretanje prinosa im u posljednje vrijeme ide na ruku. Posljednja emisija tromjesečnih zapisa ostvarena je uz nominalnu kamatnu stopu od 2,60 posto, dok su se u onoj prije nje zapisi prodavali uz stopu od 2,50 posto. Skok stope za institucionalne investitore s 2,13 na 2,40 posto još jače odražava tržišna kretanja, ali vjerojatno i potrebu države za kapitalom.
Novo izdanje trezorskih zapisa nije i posljednja ovogodišnja šansa za ulaganje. Za početak, država je za domaće tržište planirala dva izdanja obveznica: jedno u trećem, drugo u četvrtom tromjesečju u ukupnoj vrijednosti 2,5 milijarde eura. Prva emisija ostvarena je u srpnju u visini 1,25 milijardi eura, što znači da se još jedno slično izdanje može očekivati do kraja godine, no nije poznato hoće li se šansa dati i malim investitorima.
Rast prinosa
Ulagačima u obveznice tržište ovih dana ide u prilog iako bi upravo zbog toga država mogla još neko vrijeme pričekati. Obveznica u protuvrijednosti 1,65 milijardi eura dospijeva tek sredinom prosinca, porezni prihodi tijekom turističke sezone izdašno pune trezor, a na tržištima se očekuje daljnji rast prinosa iako je premija rizika između hrvatskih i njemačkih obveznica (tzv. spread) na rekordno niskoj razini.
"Kretanje spreada u nadolazećim godinama ipak ovisi o širem okruženju. Inflacija u eurozoni skočila je u osmom mjesecu na 3,3 posto, a tržište gotovo sa sigurnošću očekuje novo podizanje kamatnih stopa ECB-a idući tjedan", komentira Dino Stipić, analitičar Bloomberg Adrije. "Budući da je to očekivanje već ugrađeno u cijene obveznica, samo podizanje neće biti iznenađenje za tržište niti će samo po sebi značajnije pomaknuti spread. Paralelno, globalna rasprodaja obveznica potaknuta visokom državnom potrošnjom (SAD, UK, Japan) i potražnjom za kapitalom zbog AI ulaganja, podiže prinose diljem svijeta, uključujući i eurozonu", dodaje on.
Javni dug Hrvatske u posljednjih je godinu dana porastao za pet milijardi eura | Patrik Macek/Pixsell
Ako u Ministarstvu smatraju da bi do kraja godine pritisak na tržištima ipak trebao popustiti možda će malo odgoditi planirano obvezničko izdanje.
Nisku percepciju hrvatskog rizika podupiru snažan gospodarski rast "uz kontinuirano smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, napredak u pristupnom procesu prema OECD-u i snažnu domaću investitorsku bazu koja ublažava ovisnost o volatilnim inozemnim tokovima kapitala", tumači Stipić. "Domaći fundamenti trebali bi stoga ostati ključni za održavanje niskog spreada u nadolazećim godinama, dok bi eventualni pritisci najvjerojatnije dolazili izvana, kroz opću razinu prinosa, a ne kroz promjenu percepcije hrvatskog rizika", zaključuje.
Uz obveznice, slijedi i emisija jednogodišnjih trezorskih zapisa u studenom: refinanciranje izdanja iz lanjskog studenog, vrijednog 1,53 milijarde eura, kao i nova emisija tromjesečnih zapisa kojom će se u prosincu refinancirati ovo najnovije izdanje čiji upis počinje u ponedjeljak.
Prvi krug upisa obično traje tjedan dana nakon čega jedan dan za iskazivanje interesa ostaje i institucionalnim investitorima. Samo izdanje zapisa očekuje se u četvrtak 17. rujna, a potencijalnim malim ulagačima će za upis na raspolaganju biti uobičajeni kanali: aplikacije m-riznica i e-riznica te poslovnice Financijske agencije.
.webp){kind=icon}
