Strategije domaćih mirovinskih fondova – tko ulaže u Španjolsku, a tko u obveznice Europske unije

Mirovinski fondovi nerijetko su igrač iz sjene domaćeg tržišta usprkos financijskoj snazi koju skrivaju. Samo u obveznim fondovima građani drže deset milijardi eura više od ukupnih depozita koje sve kompanije u Hrvatskoj imaju na računima u bankama. Četiri mirovinska društva tako upravljaju s 27,6 milijardi eura, svotom koja odgovara dvije trećine iznosa kojeg sva kućanstva drže u bankovnim depozitima.

Bacili smo stoga pogled na najveća ulaganja domaćih obveznih mirovinskih fondova kako bismo vidjeli u što je investiran taj novac i postoje li i koje su razlike u investicijskim strategijama među domaćim fondovima i menadžerima. Usporedba je pokazala dosta sličnosti AZ, Erste plavih i PBZ Croatia osiguranje fondova, te blago odskakanje fonda pod upravljanjem Raiffeisen mirovinskog društva.

Usredotočili smo se na fondove B kategorije. U njima se nalazi 89 posto od ukupne imovine pod upravljanjem, odnosno 24,4 od 27,6 milijardi eura. Sukladno ulagačkoj strategiji radi se o srednje rizičnim fondovima, nešto manje rizičnim od A fondova, a nešto rizičnijima od fondova C kategorije.

Takav odnose diktiraju zakonske odredbe, a u svemu treba imati na umu kako su mirovinski fondovi općenito zapravo niskorizični ulagači. Zbog toga će im relativno više imovine biti u nižerizičnim vrijednosnicama poput državnih obveznica.

Najveći domaći pojedinačni fond – AZ mirovinski fond B kategorije krajem ožujka imao je pod upravljanjem 8,79 milijardi eura. Samo iz mirovinske štednje članova tog fonda mogla bi se dva i pol mjeseca financirati kompletna državna potrošnja. Tri mjeseca, kad bi ministri malo stegnuli remenje.

AZ fond je SAD-u izložen s 11,6 posto imovine | Bonnie Cash/UPI/Bloomberg

 

Kao i drugi fondovi – iako PBZ Croatia osiguranje ne objavljuje tako detaljne podatke – AZ fond je zemljopisno najviše izložen Hrvatskoj, no kod AZ fonda ta se izloženost penje do čak 65 posto. Erste plavi fond Hrvatskoj je izložen s oko 50 posto imovine, a Raiffeisen još i koji postotak manje.

Na drugom mjestu u AZ fondu nalaze se Sjedinjene Američke Države kojima su izloženi s 11,6 posto imovine, a na trećem je mjestu Francuska s 9 posto.

Deset najvećih

Sektorski gledano, ako izuzmemo državu kao zasebnu kategoriju koja kod svih fondova ima daleko najveći udio, AZ fond je najviše izložen financijskom sektoru, s oko 9,7 posto imovine, a nakon toga industriji sa 7,8 posto. Slijedi zdravstveni sektor s 5,8 posto, a razvikani sektori poput informacijske tehnologije, telekomunikacija ili energetike imaju nešto manje udjele. Telekomunikacije 2,9 posto, informatička tehnologija 2,4 posto, a energetika tek dva posto.

Na popisu deset najvećih pojedinačnih ulaganja dominiraju obveznice Republike Hrvatske, čak sedam različitih izdanja. Od dionica, u vrhu se nalaze jedino dionice slovenskog farmaceuta Krke te dionice domaćeg Končara. Na udio u Krki otpada 3,65 posto portfelja, odnosno oko 321 milijun eura, a na vlasništvo u Končaru 3,34 posto imovine odnosno 299 milijuna eura. Popis deset najvećih ulaganja zaključuje depozit AZ fonda kod Hrvatske narodne banke gdje se nalazi 165 milijuna eura.

U Erste plavom fondu B kategorije krajem ožujka nalazilo se četiri milijarde eura, više nego upola manje od AZ fonda. Kad je zemljopisna izloženost u pitanju, sličnost s AZ fondom je u već spomenutoj izloženosti Hrvatskoj, a Erste plavi je i solidno izložen ekonomiji SAD-a, sa 7,4 posto imovine. No za razliku od AZ fonda kojem se susjedna Slovenija nalazi tek na četvrtom mjestu s 4,7 posto imovine fonda, u Erste plavom je Slovenija na drugom mjestu s 9,4 posto imovine.

Za sve domaće fondove interesantno je kako su i relativno skromno izložene najvećoj europskoj ekonomiji, Njemačkoj. U Erste plavom fondu to je 3,7 posto, pa je taj fond više izložen čak i Belgiji (5,7 posto). Suzdržanost kad su u pitanju njemačke vrijednosnice vjerojatno proizlazi iz dugotrajne anemičnosti tamošnjeg gospodarstva. Višedesetljetni motor europskog gospodarstva posljednjih godina opako kašljuca.

Kad su u pitanju gospodarski sektori, sličnost s AZ fondom je tome što je Erste plavi s 10,8 posto imovine izložen financijskom sektoru. U industriji drže nešto manje nego AZ fond, 5,3 posto u odnosu na 7,8 posto, no zato to nadoknađuju ulaganjima u energetiku gdje drže 5,6 posto imovine. Slično kao i AZ, u razvikanom IT-u drže 3,7 posto, a u telekomunikacijama samo 0,5 posto imovine.

Pojedinačno po vrijednosnicama, najveća izloženost je domaćem Končaru za kojeg su izdvojili 4,5 posto imovine fonda. Nakon toga slijedi Nova ljubljanska banka, s izloženošću od 3,6 posto, a visoko se nalazi i slovenski Petrol u kojem Erste B fond drži 2,8 posto imovine.

Domaći obvezni mirovinski fondovi najviše su imovinom izloženi hrvatskim obveznicama | Marko Prpić/PIXSELL

 

Ostale pozicije među deset najvećih ispunjene su državnim obveznicama: četiri Hrvatske izdane na domaćem tržištu, jedna na stranom, kao i obveznica Španjolske u kojoj menadžeri Erste plavog drže 2,4 posto imovine. Od najvećih europskih ekonomija Španjolska posljednjih godina bilježi najbolje rezultate što možda leži iza razloga za takvo ulaganje.

Slično kao i AZ fond, među deset najvećih pozicija Erste B fonda nalazi se i oročeni depozit, ali u Zagrebačkoj banci, i to u visini 2,4 posto imovine, odnosno oko 96 milijuna eura.

Najviše dionica

PBZ Croatia osiguranje fond od svih se drugih izdvaja po tome što ima najveći broj dionica u top ulaganjima. Od deset pozicija o kojima redovito krajem mjeseca izvještavaju fondovi, kod PBZ Croatia osiguranja čak je pet popunjeno dionicama.

Već na drugom mjestu liste nalazi se dionica Končar-elektroindustrije čije su dionice u PBZ CO fondu proteklih mjeseci morali prodavati jer im je izloženost prelazila zakonske limite. Sada tamo drže 4,7 posto imovine odnosno 213 milijuna eura. Fond je krajem ožujka pod upravljanjem imao ukupno 4,56 milijardi.

 

Odmah nakon Končara na trećem se mjestu nalazi slovenska Krka, a na petom je Podravka. Na sedmoj poziciji je ulaganje u Novu ljubljansku banku, što potvrđuje vjeru menadžera domaćih mirovinskih fondova u potencijal banke koja u Hrvatskoj, zbog povijesnih razloga, i nije baš na najboljem glasu.

Popis deset najvećih investicija PBZ CO fonda zaokružuje udio u slovenskom osiguravatelju Triglav. Osim nabrojanih dionica na tom su popisu još samo hrvatske državne obveznice, dvije emitirane na domaćem i tri emitirane na stranom tržištu.

Najmanje dionica

Sektorski gledano i PBZ CO fond najviše vjeruje u financije kojima su izloženi s 10,3 posto imovine. Nakon toga u industriju je investirano 6,7 posto, a slično kao i AZ fond sektorima poput informacijske tehnologije posvetili su 2,5 posto portfelja, energetici 1,8 posto a telekomunikacijama 1,1 posto.

Svojevrsna suprotnost PBZ CO fondu je Raiffeisen mirovinski fond B kategorije koji među deset najvećih ulaganja ima najmanje dionica: samo jednu. Radi se o dionici Hrvatskog telekoma na koju otpada 4,4 posto portfelja ukupno vrijednog 6,5 milijardi eura. Sve ostale pozicije među deset najvećih su obveznice, a RMF se od drugih fondova razlikuje i po tome što među ulaganjima ne dominiraju hrvatske obveznice već obveznice Europske unije.

Menadžeri Raiffeisen mirovinskog fonda očito čvrsto vjeruju u zajednicu europskih zemalja jer su među najveća ulaganja fonda uvrstili čak četiri obveznice EU-a. Uz njih, na popisu se nalaze i tri hrvatske, jedna američka te, kao i kod Erste plavog fonda, jedna španjolska u kojoj RMF drži 2,6 posto imovine odnosno oko 170 milijuna eura.

Među državama prema kojima je Raiffeisen fond najviše izložen nalazi se i Irska | Patrick Bolger/Bloomberg

 

Zemljopisno gledano Raiffeisen fond je, kao i drugi, najviše izložen Hrvatskoj, no zahvaljujući obveznicama EU, na drugoj poziciji se nalazi "supranacionalna" kategorija kojoj su izloženi sa 17,6 posto imovine. Od pojedinačnih država, u nastavku slijedi SAD s 8,6 posto, a interesantno visoko, na četvrtom mjestu, nalazi se Irska prema kojoj su izloženi sa 6,5 posto imovine. Sloveniji, koja se kod drugih fondova nalazi puno više na popisu, RBA fond izložen je s tek 1,1 posto.

Razlike se vide i u sektorskoj izloženosti. Dok kod drugih fondova visoko kotira financijski sektor, Raiffeisen fond je toj industriji izložen s tek jedan posto imovine, kao i energetici. Najviše, zahvaljujući velikim dijelom dionici HT-a, su izloženi telekomunikacijskom sektoru i to s 4,7 posto imovine.

Sloboda za raznolikost

Zakonske odredbe stavljaju prilično stroge granice na strukturu ulaganja obveznih mirovinskih fondova. Fondovi B kategorije čije smo portfelje ovdje razmotrili moraju najmanje 50 posto imovine plasirati u državne i slične obveznice, najviše 40 posto imovine smiju u dionice, te najviše 30 posto u korporativne obveznice.

Usporedba najvećih 10 ulaganja krajem ožujka po pojedinom fondu pokazuje kako im to ipak ostavlja dovoljno slobode za raznolikost u portfeljima. Bez obzira na to, među fondovima se pronalazi i dovoljno sličnosti: od snažnog ulaganja u hrvatske obveznice, preko izloženosti financijskoj industriji do relativno suzdržanih investicija u informatički sektor.

Sastav portfelja fondova, naravno, utječe na njihove prinose, a u mirovinskim društvima uvijek su spremni istaknuti kako su oni dugoročni ulagači i kako članovi na svoju štednju u drugom mirovinskom stupu moraju gledati i iz tog aspekta. No portfelji mirovinskih fondova vrlo su interesantno štivo i za potencijalne izdavatelje vrijednosnica. Oni mogu vidjeti kome su fondovi skloni, gdje vole i ne vole ulagati i po tome procijeniti mogu li njihovi vrijednosni papiri biti interesantni menadžerima koji upravljaju s milijardama i milijardama eura.