Prinosi mirovinskih fondova i dalje odlični: 2025. treća uzastopna dobra godina

Prinosi koje su u 2025. godini ostvarili domaći obvezni mirovinski fondovi pokazuju kako je za njima još jedna poprilično uspješna godina. Mada Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga još nije objavila svoju službenu statistiku i prosječne prinose za svaku kategoriju fondova, pojedinačni podaci društava za upravljanje fondovima pokazuju kako i menadžeri i članovi mogu biti itekako zadovoljni prošlom godinom.

U kategoriji A fondova, onih čiji je portfelj najviše izložen dionicama, prinosi su odrazili lukrativnu lanjsku godinu koju smo gledali na burzama. PBZ Croatia osiguranje fond u 2025. godini ostvario je prinos od 18,1 posto, AZ fond prinos od 15,2 posto, Erste plavi od 13 posto, a Raiffeisen fond od 8,6 posto.

Za usporedbu, Mirex fondova A kategorije – prosjek prinosa tih fondova ponderiran imovinom – u 2024. godini iznosio je 14,9 posto, a godinu prije 13,3 posto. Očito je, fondovi su uglavnom bili na razini prethodnih dviju godina. Uračuna li se u sve i usporavanje inflacije, posebno u usporedbi s 2023. godinom, realni prinosi su se lani vrlo solidno održali.

U kategoriji B fondova, kojima regulativa diktira portfelje s nešto više obveznica, a nešto manje dionica, situacija je slična. Mirexi za 2023. i 2024. godinu bili su, redom, 9,7, odnosno 10,2 posto. Lanjski prinosi pojedinačnih fondova kretali su se između 4,4 i 11,5 posto što znači da bi Mirex u konačnici mogao biti nešto niži nego u 2024. no i dalje je to vrlo dobar prinos.

Fondovi C kategorije gotovo su isključivo okrenuti investiranju u obveznice zbog čega imaju i najniže prinose. U 2023. i 2024. godini Mirexi su bili 3,6 odnosno 4 posto, a lani je taj prosjek sigurno bio niži jer su pojedinačni prinosi svih fondova ispod tih razina. Kod Raiffeisen fonda to je bilo 1,9 posto, a kod PBZ CO i Erste plavog 2,4 posto.

Preciznije detalje oko toga što je točno guralo prinose u pojedinačnim fondovima, a što ih je negdje drugdje sputavalo nije lako dobiti. Ono što znamo je da su neki fondovi morali prodavati dionice Končara jer im je cijena previše porasla pa su zbog toga udjeli premašivali zakonske limite.

Obvezni mirovinski fondovi sastave svojih portfelja objavljuju dva puta godišnje – sa stanjem za kraj lipnja i kraj prosinca. Podaci za kraj 2025. bit će poznati tek za nekoliko tjedana, no niti oni ne moraju previše otkriti jer fondovi pozicije mogu mijenjati svakog dana tako da se neko privremeno ulaganje, koje je možda donijelo zaradu ili gubitak, i ne mora vidjeti iz tih podataka.

 

Prinosi, kako općenito tako i kod mirovinskih fondova, ovise i o razini rizika koju su investitori spremni preuzeti. Nešto viši prinosi će možda doći i s nešto višim rizikom, dok će oni niži biti rezultat nešto konzervativnijih portfelja. Zbog toga, uostalom, u drugom domaćem mirovinskom stupu i postoje tri različite kategorije fondova, s različitim profilom rizika, ali i s različitim razinama prinosa.

Nakon tri uspješne godine, domaći bi si fondovi zapravo mogli dozvoliti i jednu prosječnu iako će se menadžeri svakako nadati da će prinosi i u 2026. biti visoki. No kako je godina krenula, sa spektakularnom i vrlo kontroverznom američkom otmicom venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura i njegove supruge, nimalo ne bi iznenadilo da američki predsjednik Donald Trump ove godine tržištima kapitala otme i prinose.