Daruj krv, kupi obveznice: Države postaju sve kreativnije u potrazi za novcem

Kada Ionut Nedelea daruje krv, sviđa mu se spoznaja da pomaže sugrađaninu u nevolji. Također mu se sviđa što pritom sprema nešto dodatnog novca u džep.

Zato nekoliko puta godišnje ovaj 46-godišnji voditelj projekata strpljivo čeka satima u redu u zapuštenom objektu u središtu Bukurešta kako bi mu medicinska sestra ubola ruku. Kasnije se prijavljuje na svoj brokerski račun i učitava potvrdu o darivanju krvi kako bi preuzeo svoju financijsku nagradu: priliku za kupnju rumunjskih državnih obveznica s pojačanim kamatnim stopama od preko sedam posto. To je puni postotni bod iznad uobičajene stope dostupne većini malih ulagača.

"Možda izgubite pola dana na samo darivanje", rekao je Nedelea, "ali definitivno se isplati."

Program "krv za obveznice" jedna je od najneobičnijih kampanja financiranja duga na svijetu. Za Rumunjsku, međutim, funkcionira – uspijeva istovremeno ublažiti kroničnu nestašicu krvi u zemlji i osigurati prijeko potreban novac za pokrivanje znatnog proračunskog deficita. Od početka 2025. godine od desetaka tisuća pojedinačnih ulagača prikupljeno je oko 2,8 milijardi leja (604 milijuna dolara).

Ova je zemlja dio globalnih nastojanja kreatora politika da uvjere obične građane da pomognu u financiranju javne potrošnje. Od Italije preko Japana do Brazila, dužnosnici eksperimentiraju s novim načinima kako primamiti vodoinstalatere, automehaničare i nastavnike na kupnju obveznica. Budući da je državni dug posljednjih godina naglo porastao u većem dijelu svijeta, hitnost je postala još veća. U današnjoj Rumunjskoj, program za male ulagače, kada uključuje i zamjenu krvi za obveznice, osigurava gotovo petinu ukupnih potreba vlade za zaduživanjem.

"Svaki malo pomaže", rekao je Moritz Kraemer, glavni ekonomist u njemačkoj banci Landesbank Baden-Wuerttemberg i bivši glavni šef za rejtinge u S&P Globalu. "Vlade pokušavaju prikupiti sav kredit koji mogu dobiti."

Dio privlačnosti leži u načinu na koji se mali ulagači ponašaju. Većinom teže kupnji i držanju imovine, za razliku od hedge fondova i stranih institucija koje u vremenima previranja mogu pojuriti prema izlazu. Istodobno, više kamatne stope učinile su obveznice privlačnijima običnim štedišama.

 

Kućanstva su u 2024. držala 11 posto državnog duga u zemljama koje prati Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), što je više nego dvostruko veći udio u usporedbi s 2021. godinom. Šest je zemalja izdalo nove vrijednosne papire namijenjene malim ulagačima u godini do listopada 2025., a još šest ih je to planiralo slijediti.

U Japanu prodaja obveznica cvjeta jer pojedinci posežu za najvišim prinosima u posljednjim desetljećima. Od travnja do rujna malim je ulagačima prodano rekordnih 5,14 bilijuna jena (33 milijarde dolara) u obveznicama, što je skok od 84 posto u odnosu na godinu ranije.

 

Ta zemlja desetljećima nudi obveznice malim ulagačima i koristi likove iz crtanih filmova, poput onog zvanog Kokusai-sensei, odnosno Profesor za državne obveznice, kako bi potaknula prodaju. Nova marketinška kampanja započela je u kolovozu, predstavljajući ta ulaganja kao "plus za sve". Dužnosnici također razmatraju hoće li dopustiti obveznice na neoporezivim računima, a mogli bi smanjiti i porez na nasljedstvo za takvu imovinu.

Ipak, pridobivanje kućanstava ima svoju cijenu, osobito ako državne riznice moraju ponuditi porezne olakšice ili više prinose kako bi privukle kupce. Skeptici tvrde da su u većini zemalja uloženi iznosi premali da bi znatnije smanjili deficite. Vlade također moraju uzeti u obzir da će uspješni programi obveznica iscrpiti novac s potrošačkih štednih računa, stvara rizik za banke, a u nekim slučajevima i za financijsku stabilnost.

 

"Ne čini mi se da se to isplati", rekao je Sunil Krishnan, voditelj odjela za višestruku imovinu u tvrtki Aviva Investors. "To više nije jeftin izvor duga."

Natrag u Rumunjskoj, koja je prošle godine imala najveći proračunski deficit u Europskoj uniji, šef riznice Stefan Nanu tvrdi da društvene koristi opravdavaju dodatni trošak obveznica povezanih s darivanjem krvi. Program, koji je započeo 2023. kao kampanja s popularnom rock radijskom postajom, nema troškova marketinga i dobiva besplatno oglašavanje na televiziji, dodao je.

"Naša svrha nije obogatiti neke ljude, već podržati darivanje krvi", rekao je Nanu u intervjuu.

Plakat koji reklamira povlaštene kamatne stope na državne obveznice nosi natpis: "Povratak dobrim djelima." | Izvor: rumunjsko ministarstvo financija

Laviniu Beze, čelnik rumunjskog udruženja malih trgovaca, jedan je od onih koji se odazivaju na poziv. Krv daruje četiri puta godišnje kako bi se opskrbio obveznicama, koje sada čine 40 posto njegova portfelja.

"Trgovanje mi je u krvi", rekao je. "Kao ulagač, čak i ako dobivate jedan postotni bod više, naravno da to morate iskoristiti."

 

– Pomogli: Irina Vilcu, Mia Glass, David Herbling, Takahiko Hyuga, and Masaki Kondo