Hrvatska država će u 2027. od investitora tražiti barem 11 milijardi eura

Hrvatska država iduće bi godine od investitora – banaka, fondova, ali i građana – samo kroz izdavanje vrijednosnih papira mogla tražiti barem 11 milijardi eura. Iznos je popriličan, a zainteresirani ulagatelji imat će priliku za izdašnu zaradu budu li uvjeti prihvatljivi i primamljivi.

Za početak, na naplatu stižu tri obveznice izdane na domaćem tržištu. Jedna, emitirana 2020. u vrijednosti od 1,45 milijardi eura, tada uz kamatnu stopu od samo 0,75 posto koja jasno pokazuje kakvi su bili uvjeti na tržištu novca. Druga, a radi se o drugoj po redu tzv. "narodnoj" obveznici emitiranoj na rok od tri godine u srpnju 2024., u vrijednosti 750 milijuna eura. I treća je zapravo refinancirana prva "narodna" obveznica: izdana u ožujku 2025. u iznosu od 1,75 milijardi eura.

Sveukupno, radi se o obveznicama zajedničke nominalne vrijednosti 3,95 milijardi eura koje će država vrlo vjerojatno pokušati refinancirati.

Nadalje, u ožujku 2027. dospijeva i jedna međunarodna obveznica, emitirana 2017. godine u iznosu od 1,25 milijardi eura. Zajedno s domaćim obveznicama to ukupan obveznički dug koji stiže na naplatu u 2027. godini diže na iznos od 5,2 milijarde eura.

A to je tek polovica priče.

Ministarstvo financija građanima je omogućilo kupnju državnih vrijednosnica i preko aplikacija na mobitelu | Luka Antunac/Pixsell

 

Na naplatu stižu i trezorski zapisi. U veljači ove godine emitiran je jednogodišnji zapis u iznosu od blizu 830 milijuna eura. U lipnju je Ministarstvo financija izdalo drugi zapis na isti rok u iznosu 1,4 milijarde eura, a za dva mjeseca očekuje se i treći.

Radit će se o zapisu kojim će se refinancirati slično zaduženje iz studenog prošle godine. Tada se država zadužila za 1,53 milijarde eura, a ako sada ponovi izdanje u sličnom ili istom iznosu, to znači da iduće godine mora refinancirati jednogodišnje zapise u ukupnoj vrijednosti od 3,7 do 3,8 milijardi eura. Ukupno, s obveznicama, već se radi o devet milijardi eura.

Solidan interes

K tome još treba pribrojiti i tromjesečne zapise. Ministarstvo ih zanavlja svaka tri mjeseca, a posljednje izdanje otprije dva tjedna emitirano je u iznosu od 2,2 milijarde eura. Vrijedi primijetiti i kako emisije tromjesečnih zapisa rastu iz jedne iteracije u drugu. 

U posljednjih godinu dana iznos je porastao za više od pola milijarde eura i sada već postaje toliko velik da ne bi bilo čudno kad bi se u državi odlučili dodati neka nova izdanja, recimo, polugodišnjih zapisa. Potražnja za zapisima pokazuje kako kapaciteta među investitorima i dalje ima. Građani redovito obnavljaju svoja prethodna ulaganja, a institucionalni investitori pokazuju solidan interes.

Zbog toga se, u nekom jednostavnijem scenariju, može pretpostaviti kako će se država nastaviti zaduživati u iznosu od oko dvije milijarde, ili možda i više, kroz tromjesečne zapise.

Zajedno s prethodnih devet milijardi to sveukupne potrebe države za zaduživanjem kroz vrijednosne papire za iduću godinu podiže na 11 ili čak 11,5 milijardi eura. Ne promijeni li se državna taktika, na domaće tržište bi od toga trebalo otpasti čak desetak milijardi.

Naravno, radi se o tek gruboj računici koja se može, čak i bitno, promijeniti. Za početak, pitanje je koliko toga će država odlučiti refinancirati na domaćem, a koliko na stranom tržištu. Deset milijardi eura je popriličan zalogaj čak i uz apetite domaćih banaka, fondova, građana i drugih investitora.

Država bi se, procijene li u Ministarstvu financija da je to oportuno, lako mogla odlučiti da barem dio "domaćeg" duga prebaci u inozemstvo.

'Narodna' izdanja

Odluka o tome ovisit će o procijenjenim kapacitetima za financiranje kao i o uvjetima pod kojima se obveznice mogu emitirati u Hrvatskoj ili u inozemstvu. Tu treba u vidu imati i populizam zbog čega će se svakako pokušati zadržati male ulagače kroz "narodna" izdanja.

Uz to, država se možda može odlučiti i na to da dio dosadašnjih zaduženja kroz vrijednosne papire prebaci na kredite. Ta alternativa jest nešto kompleksnija, no banke su sigurno spremne potrčati u susret sigurnoj zaradi.

Konačna brojka ovisit će i o planiranim rashodima. Proračun je lani usvojen početkom prosinca, a to se može očekivati i ove godine. On će dati okvire financiranja za 2027. godinu, a prema svim naznakama i dalje se očekuje njegov deficit. Time se širom otvaraju vrata dodatnom zaduživanju, bilo kroz vrijednosne papire ili kroz kredite.

Naravno, uvijek u vidu treba imati i moguće rebalanse. Brojni burni događaji proteklih godina – od pandemije kovida-19, preko ruskog napada na Ukrajinu pa do američko-izraelskog na Iran – pokazuju kako čak i provedba zakona o izvršenju proračuna, jednom kad se donese, nije baš tako striktna. Kao, uostalom, i ostalih zakona u Hrvatskoj.