Svjetonazorski fondovi su uglavnom porez na naivne, prava zarada krije se u kopiranju političara

Posljednjih nekoliko godina na američkom tržištu razvila se cijela kategorija fondova koji ulagačima nude portfelj usklađen ne s njihovim rizičnim profilom ili dobi, nego s onim u što vjeruju. Katolički, islamski, LGBTQ i politički ETF-ovi trebali su svi dokazati isto: da postoji zajednica spremna platiti za takav portfelj. Rezultati su, međutim, drastično različiti, neke su kategorije privukle milijarde dolara, druge su ugašene unutar godinu dana. Ta razlika pokazuje da ulagači stvarno ulažu novac samo u one priče u koje doista vjeruju.

Najveći i komercijalno najuspješniji dio ove priče čine vjerski ETF-ovi, a jedan od najvećih pojedinačnih fondova je SPUS (SP Funds S&P 500 Sharia Industry Exclusions ETF), islamski fond usklađen sa šerijatskim pravom, s imovinom od 3,3 milijardi dolara. Slijedi ga katolički CATH (Global X S&P 500 Catholic Values ETF) s 1,4 milijardi dolara imovine, koji isključuje kompanije povezane s pobačajem, kontracepcijom i kockanjem. Manji islamski fondovi poput HLAL-a i novijeg MNZL-a dijele isto tržište, ali s frakcijom imovine vodećih igrača.

Prinosi od početka 2026. godine pokazuju da islamski fondovi trenutačno nadmašuju širi indeks: HLAL je do kraja devetog mjeseca donio 20,8 posto, MNZL 17,4 posto, a SPUS 17,3 posto, naspram 13,8 posto koliko je u istom razdoblju ostvario S&P 500. CATH jedini zaostaje za indeksom, s 11,4 posto. Bez obzira na te razlike u prinosu, svi ti fondovi u pozadini izgledaju iznenađujuće slično: i CATH i SPUS isključuju samo mali broj kompanija iz S&P 500 pa najveće pozicije u oba fonda i dalje čine Microsoft, Apple i Nvidia, gotovo identično kao kod običnog indeksnog fonda.

Ta sličnost u sastavu portfelja nosi i jasnu financijsku posljedicu: naknada za upravljanje. VOO, obični Vanguard S&P 500 ETF, košta 0,03 posto godišnje. SPUS za usporediv portfelj naplaćuje 0,45 posto, CATH 0,29 posto, a HLAL 0,5 posto. Na ulog od 10.000 dolara razlika između VOO-a i SPUS-a iznosi 42 dolara godišnje, iznos koji ulagač plaća isključivo za naljepnicu "šerijatski" ili "katolički" na fondu čiji su najveći vlasnici i dalje Microsoft, Apple i Nvidia.

Politička varijanta priče znatno je manja po veličini. MAGA (Point Bridge America First ETF), pokrenut 2017. godine, prati kompanije čiji zaposlenici i politički odbori pretežno doniraju republikancima no unatoč gotovo desetljeću postojanja i dalje upravlja s tek 30 milijuna dolara imovine. Slično prolazi i YALL (God Bless America ETF), aktivno upravljan fond koji cilja "konzervativne" investitore, s oko 82 milijuna dolara imovine. Ni prinosi im ne idu u prilog: do kraja devetog mjeseca 2026. MAGA je donio tek 5,1 posto, a YALL je u minusu od 1,7 posto (S&P 500 u istom razdoblju porastao 13,8 posto) dobrim dijelom zahvaljujući rastu velikih AI kompanija u koje su oba fonda dosta manje izložena.

Iako nisu ideološki fondovi, zanimljiv je i slučaj NANC-a i GOP-a, ETF-ova koji jednostavno kopiraju dionice koje kupuju američki političari u Kongresu: demokrati, odnosno republikanci. GOP je ove godine donio 22,9 posto, a NANC 14,8 posto, oba iznad S&P 500, a pogotovo u slučaju vladajuće stranke. Usporedi li se to s YALL-ovim minusom od 1,7 posto ili slabim prinosom MAGA-e, razlika govori sama za sebe: bolje je znati što kupuje netko tko glasa o porezima i regulativi te sjedi u važnim odborima nego kupovati dionice na temelju toga koja je strana kulturnog rata "u pravu".

Najbolji primjer koliko je ovaj segment nestabilan je Azoria 500 Meritocracy ETF, najavljen 2025. s ambicijom prikupiti milijardu dolara isključivanjem kompanija koje primjenjuju DEI (Diversity, equity and inclusion) politike zapošljavanja. Fond je zatvoren već u dvanaestom mjesecu 2025., manje od šest mjeseci nakon lansiranja, s tek 30 milijuna dolara imovine.

LGBTQ investicijski proizvodi pokazali su se kao najkraća priča u ovoj kategoriji. LGBTQ+ ESG100 ETF, lansiran uz veliku medijsku pažnju, likvidiran je već u četvrtom mjesecu 2022., manje od godinu dana nakon početka trgovanja. Fondu je bilo potrebno oko 50 milijuna dolara imovine samo da pokrije vlastite troškove: razinu koju nikad nije dosegnuo.

Vjerske zajednice imaju dugu tradiciju organiziranog investiranja, dok LGBTQ zajednica  očito nema isti apetit da stane iza takvog fonda novcem. Politički ETF-ovi ostaju mali i rijetko privlače ozbiljniji kapital, dok vjerski fondovi, unatoč etičkom filtriranju, u praksi drže gotovo iste dionice kao i obični S&P 500. Prije kupnje bilo kojeg "vrijednosno usmjerenog" fonda vrijedi provjeriti koliko se zapravo razlikuje od jeftinije, neutralne alternative.