Hrvatska zaostaje po ulaganjima privatnog kapitala, slično je i u regiji

Hrvatska, Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija u europskim razmjerima privatnog kapitala gotovo da ne postoje na radaru. Adria regija dio je šire slike Srednje i Istočne Europe, koja sama čini tek 1,9 posto ukupnih europskih ulaganja u privatni kapital, a Hrvatska, Slovenija i Srbija nalaze se ispod čak i tog skromnog prosjeka.

Riječ je o tržištima gdje se privatni kapital tek počinje ozbiljnije pojavljivati, a ono malo institucionalne aktivnosti koje postoji često ovisi o pojedinačnim, jednokratnim transakcijama koje mogu dramatično promijeniti godišnju statistiku jedne zemlje.

Najizravniji pokazatelj jest omjer ulaganja i BDP-a države. Prema podacima za 2025. godinu, ulaganja privatnog kapitala u Hrvatskoj iznosila su 0,06 posto njezinog BDP-a, u Sloveniji 0,04 posto, a u Srbiji tek 0,01 posto. Prosjek CEE regije iznosi 0,09 posto, dok europski prosjek stoji na 0,56 posto. Švedska i Finska, s druge strane, dostižu čak dva posto.

Kretanje kroz vrijeme otkriva zanimljivu dinamiku: godinu ranije, u 2024. godini, Hrvatska je bilježila 0,07 posto BDP-a, Srbija 0,02 posto, a Slovenija tek 0,01 posto. Slovenija je time u samo godinu dana više nego učetverostručila svoj udio, dok su Hrvatska i Srbija blago pale.

Hrvatska je nakon rekordnih 439 milijuna eura PE i VC ulaganja 2022. pala na 27–70 milijuna eura godišnje, uz pad broja kompanija s 33 na 18 u 2025. Slovenija se nakon pada na četiri kompanije 2023. oporavila na 11, dok Srbija ostaje stabilna na niskoj razini, s pet kompanija i 12 do 14 milijuna eura ulaganja godišnje.

Struktura ulaganja po fazama razlikuje se od zemlje do zemlje. Hrvatska u 2025. gotovo svu vrijednost duguje buyout segmentu, koji čini 48,1 od ukupnih 56,5 milijuna eura, dok je venture dio (seed, start-up i later stage zajedno) iznosio tek 8,4 milijuna eura. Slovenija ima uravnoteženiju sliku: 30,2 milijuna eura ukupno, od čega 17,9 milijuna otpada na venture faze, 5,1 milijun na growth kapital i 7,1 milijun na buyout. Srbija je gotovo u potpunosti ovisila o growth kapitalu, koji čini 7,5 od ukupnih 11,7 milijuna eura, dok buyouta u zemlji tijekom cijele 2025. nije bilo.

Zanimljivo je što se dogodilo na strani divestmenta (izlazak iz investicije) u 2025.: četiri zemlje nosile su 89 posto vrijednosti svih izlazaka u CEE regiji 2025.: Rumunjska, Poljska, Srbija i Češka. Divestment Srbije od 216 milijuna eura potaknut je velikim transakcijama (potencijalno riječ o izlascima MidEuropa fonda iz Imleka i MediGroupa), čime se zemlja neočekivano našla u tom užem krugu. Za usporedbu, Hrvatska je u istoj godini zabilježila divestment od svega 66 milijuna eura, a Slovenija tek 18 milijuna.

Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija ostaju gotovo nevidljive u regionalnim brojkama. Zajedno s Albanijom, Moldovom i Crnom Gorom čine skupinu čija je ukupna vrijednost ulaganja u 2025. iznosila tek 200 tisuća eura, znak da institucionalni privatni kapital ondje gotovo ne postoji. Na razini cijele CEE regije trenutno je aktivno 36 fondova, a fundraising u 2025. iznosio je 1,87 milijardi eura, druga najjača godina od 2018.

Ove brojke pokazuju da je Adria regija još u ranoj fazi razvoja tržišta privatnog kapitala, ali i da se ono postupno mijenja. Hrvatska najveću vrijednost trenutačno ostvaruje kroz buyout transakcije, Slovenija bilježi rast venture ulaganja, dok Srbija ostaje malo tržište po vrijednosti ulaganja, ali je zahvaljujući jednom velikom izlasku zabilježila veći divestment od Hrvatske i Slovenije zajedno. Razlika u odnosu na Estoniju i skandinavske zemlje i dalje je velika, iako se postupno smanjuje.