Kako su se turski visokoprofitni investicijski fondovi strmoglavili

Turski građani posljednjih su godina u velikom broju ulagali u neke od istaknutijih investicijskih fondova, privučeni izvanrednim prinosima zbog kojih bi mnogi financijski profesionalci zastali i dobro ih proučili.

Neki od tih fondova nudili su troznamenkaste postotne prinose ili čak i više, što je potaknulo sumnje da se njihovim vrijednostima umjetno manipuliralo. Krajem 2025. regulatori su počeli detaljnije proučavati situaciju. Do sredine rujna zabrinutost je prerasla u potpunu paniku jer su ulagači počeli masovno povlačiti svoj novac.

Cijene dionica naglo su pale, prisiljavajući društva da prodaju dodatnu imovinu kako bi prikupila gotovinu, čime je zaprijetila spirala daljnjih gubitaka i povlačenja sredstava. Štednja više od 350.000 ljudi bila je izložena fondovima koji su likvidirani, a regulatori su pokušavali uvjeriti ulagače da se šteta može zadržati pod kontrolom.

Kako je došlo do ove krize?

Financijski čelnici u Turskoj već su dugo upozoravali na sumnjivo visoke prinose koje su nudili neki fondovi. Primjerice, vodeći fond društva Tera Portfoy Yonetimi AS ostvario je prinos veći od 66.000 posto u tri godine do 16. rujna.

U studenome 2025. ministar financija Mehmet Simsek potvrdio je postojanje optužbi za manipulaciju u nekim fondovima, ne navodeći o kojim je fondovima riječ, te obećao da će poduzeti mjere. Situaciju su primijetili i globalni pružatelji burzovnih indeksa, uključujući MSCI i FTSE, koji su upozorili da iskrivljena kretanja cijena dionica predstavljaju prijetnju za Tursku i njezin cijenjeni status "tržišta u nastajanju".

U kolovozu je nacionalni regulator tržišta kapitala SPK poduzeo mjere i objavio novi skup smjernica čiji je cilj bio ublažiti zabrinutost ulagača zbog neuobičajenih kretanja cijena dionica. To je izazvalo nagla povlačenja sredstava iz nekih fondova. Jedan od njih, Pusula Portfoy Yonetimi AS, doživio je kolaps vrijednosti svojih dioničkih ulaganja te je potom zapao u neispunjenje obveza, navodeći da nije u mogućnosti udovoljiti zahtjevima ulagača za otkupom udjela.

Tera je ubrzo objavila da će kupiti to investicijsko društvo, no pitanja o tome kako će podmiriti zahtjeve za otkupom udjela nastavila su se gomilati. Ulagači u Terine fondove uspaničili su se, a 16. rujna društvo je objavilo da ni ono neće biti u mogućnosti izvršiti isplate klijentima koji žele izaći iz ulaganja.

Kakve su bile posljedice?

Ulagači su između 31. kolovoza i 16. rujna iz turskih investicijskih fondova povukli oko 213 milijardi lira (4,7 milijardi dolara), prema podacima praćenja fondova Fintables. Turske su dionice 15. rujna zabilježile najveći pad u više od godinu dana.

Predsjednik Uprave Tere Emre Tezmen rekao je da se društvo suočava s "izvanrednim i nezapamćenim" špekulativnim napadom koji bi se mogao proširiti na cijelo tržište, objavom na platformi X. U nastojanju da ponovno uspostavi povjerenje i pokaže da je slabost ograničena na samo nekoliko društava, SPK je naredio likvidaciju 131 fonda kojima upravlja sedam društava za upravljanje imovinom.

Dana 17. rujna državni dužnosnici obećali su uvesti mjere za sprječavanje krize likvidnosti te poručili da ne postoji rizik za širi turski financijski sustav. Referentni Borsa Istanbul 100 indeks dionica preokrenuo je ranije gubitke. Međutim, većina dionica koje čine indeks i dalje je padala, pri čemu je više od 100 dionica palo gotovo do regulatornog dnevnog limita od 10 posto.

Tera je objavila da će u potpunosti surađivati s regulatorima kako bi osigurala zaštitu interesa svojih ulagača. Neka druga društva objavila su priopćenja u kojima navode da se ne suočavaju s problemima likvidnosti.

Što su radili problematični fondovi?

Svoja su ulaganja koncentrirali u nelikvidne dionice s malim slobodnim udjelom dionica dostupnih za trgovanje. Budući da je ponuda dionica kojima se moglo trgovati bila ograničena, bilo je lako napuhati njihovu cijenu. To je značilo da su relativno male kupnje mogle snažno podići cijenu dionica, čime je bilo lakše utjecati na njihove valuacije.

Prema financijskim stručnjacima koji su analizirali trgovanje, fondovi su zatim napuhane vrijednosti dionica koristili kao kolateral za dobivanje kratkoročnih kredita, a dobiveni novac ponovno ulagali u iste dionice.

Kako se glas o izvanrednim prinosima fondova širio, sve je više štediša ulagalo u njih, dodatno povećavajući njihovu vrijednost. Kada su nove regulatorne smjernice potaknule ulagače na prodaju dijela temeljnih dionica, cijene su se strmoglavile, što je dovelo do vala zahtjeva za otkupom udjela u fondovima.

Pogođeni su bili i konvencionalniji fondovi tržišta novca, jer su neka od spornih društava tim fondovima posuđivala novac putem takozvanih reverse repo transakcija te kao kolateral prihvaćala snažno precijenjene dionice. Kada je vrijednost tih dionica naglo pala, više nije bilo dovoljno novca za isplatu ulagača u fondovima tržišta novca.

Fondovi su također držali određene dionice velikih i etabliranih kompanija (blue-chip dionice) te ih prodavali kako bi osigurali likvidnost, što je dovelo do pada šireg tržišta.

Murat Gulkan, glavni izvršni direktor istanbulske tvrtke OMG Capital Advisors, rekao je da će se gubici vjerojatno nastaviti među manjim kompanijama koje se nalaze u središtu krize. "Ova bi imovina u slučaju transakcije između neovisnih strana vrijedila tek nekoliko centi za svaki dolar", rekao je.

Najviši rukovoditelji pogođenih fondova od izbijanja krize nisu komentirali navedene optužbe.

 

Što poduzimaju vlada i regulatori?

SPK je nekim sudionicima na tržištu zabranio trgovanje dok je istraživao optužbe za manipulaciju cijenama dionica. Regulator tržišta potom je naredio likvidaciju fondova, uključujući fondove društava Pusula i Tera. Podnio je kaznene prijave te nekim upraviteljima fondova u ta dva društva izrekao dvogodišnju zabranu trgovanja.

Odbor za financijsku stabilnost, kojim predsjeda Simsek, priopćio je da će se zasad usredotočiti na sprječavanje moguće krize likvidnosti te ocijenio da su problemi "privremeni i podložni upravljanju".

Uključila se i središnja banka, povećavši financiranje putem svojih tjednih repo aukcija i podigavši limite zaduživanja banaka na međubankarskom tržištu novca. Započela je i izravnu kupnju obveznica denominiranih u lirama, nastojeći spriječiti nagli rast prinosa uslijed nestabilnosti na tržištu.

Što sada čeka ulagače koji pokušavaju izaći iz pogođenih fondova?

Fondovi predviđeni za likvidaciju imali su ukupnu imovinu veću od 18 milijardi dolara i oko 350.000 ulagača.

SPK je 18. rujna objavio da će privatna banka Is Bankasi AS i državna Ziraat Bankasi AS nadzirati likvidaciju, a proces bi trebao biti dovršen u roku od tri mjeseca. Prema regulatoru, banke će postupno prodavati imovinu koju fondovi drže te novac isplaćivati ulagačima razmjerno njihovim udjelima.

Može li prisilna prodaja dovesti do prelijevanja krize na cijelo tržište?

Analitičari su rekli da je prelijevanje krize zasad uglavnom ograničeno na manje dionice i sedam društava za upravljanje imovinom koja su ih podizala. Predstojeći je izazov ponovno zadobiti povjerenje ulagača.

"Povjerenje u fondove ozbiljno je narušeno", rekao je Onur Duygu, osnivač platforme za analizu fondova Fon Turkey. "Povratak ulagača u ekosustav fondova mogao bi potrajati dugo."