Koliko su zaduženi građani Adria regije? U Hrvatskoj obveze rastu brže od imovine

Koliko su zaduženi građani zemalja u Adria regiji? Razlike među zemljama regije na prvi pogled nisu velike, no kretanja posljednjih godina otkrivaju zanimljive promjene. Dok se u dijelu Europe omjer duga i financijske imovine smanjuje, neke zemlje regije kreću se u suprotnom smjeru.

Što nam to govori o financijskoj poziciji građana i njihovoj zaduženosti? Pogledali smo kako se omjer mijenjao posljednjih godina i kako zemlje Adria regije stoje u odnosu na europski prosjek.

Što govore službeni podaci

Prije nego što krenemo, valja naglasiti da su u analizu uključene zemlje regije za koje su dostupni međusobno usporedivi podaci financijskih računa. Na temelju tih podataka vidimo da Hrvatska ima najveći iznos financijskih obveza kućanstava.

Najveći dio tih obveza kod svih država odnosi se na bankovne kredite, pri čemu najveći udio čine stambeni te gotovinski nenamjenski krediti. Slijede dopuštena i prešutna prekoračenja po tekućim računima te dugovanja po kreditnim karticama.

No, govori li nam apsolutni iznos duga nešto korisno o tome koliko su građani pojedine zemlje zapravo zaduženi? Ne nužno. Razlike u broju stanovnika, veličini gospodarstva i financijskoj imovini znače da apsolutne brojke nisu dovoljne za kvalitetnu usporedbu. Zato je financijske obveze potrebno staviti u odnos s veličinom financijske imovine. Prije nego što pogledamo sam omjer, vrijedi prvo vidjeti koliko financijske imovine imaju kućanstva u pojedinim zemljama i kako je ona strukturirana.

Kada pogledamo strukturu financijske imovine, najveći dio u svim promatranim zemljama čine depoziti. Njihov je udio posebno visok u Sloveniji, gdje čine oko 43 posto ukupne financijske imovine, dok je u hrvatskoj oko 40 posto, a u S. Makedoniji oko 39 posto. Zanimljive razlike vidljive su i kod vlasničkih papira. Hrvatska ima najmanji udio, oko 24 posto, dok u Sloveniji vlasnički papiri čine oko 38 posto, a u Sjevernoj Makedoniji čak 43 posto financijske imovine.

Slika se donekle mijenja ako se vlasničkim papirima pribroje i mirovinska osiguranja, odnosno imovina građana u mirovinskim fondovima. Takva usporedba posebno utječe na Hrvatsku i Sjevernu Makedoniju, s obzirom na to da Slovenija nema istovjetan sustav obveznih mirovinskih fondova. U tom slučaju udio raste na oko 51 posto u Hrvatskoj i 48 posto u Sloveniji, dok Sjeverna Makedonija i dalje predvodi s oko 55 posto.

Tek kada financijske obveze stavimo u odnos s ukupnom financijskom imovinom dobivamo pokazatelj koji omogućuje smisleniju usporedbu među zemljama. On nam pokazuje koliki dio financijske imovine kućanstava odgovara financijskim obvezama.

Tu se slika dodatno mijenja. Hrvatska se posljednjih godina udaljava od prosjeka  Europske unije. Omjer financijskih obveza i financijske imovine hrvatskih kućanstava početkom 2026. približio se 27 posto, dok je u Sloveniji bio oko 21 posto. U Sjevernoj Makedoniji omjer je također porastao, dok je na razini Europske unije posljednjih godina vidljiv postupni pad.

Drugim riječima, u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji financijske su obveze posljednjih godina rasle brže od financijske imovine kućanstava. Jedno od mogućih objašnjenja za slabiji rast financijske imovine može biti i njezina struktura, odnosno relativno nizak udio vlasničkih papira, koji su u promatranom razdoblju imali najveći potencijal za rast financijske imovine. U Sloveniji i Europskoj uniji kretanja su bila suprotna, odnosno financijska je imovina rasla brže u odnosu na obveze. Upravo je zato ovaj omjer zanimljiviji od samog iznosa duga, jer uzima u obzir i drugu stranu bilance kućanstava.

Ipak, viši omjer sam po sebi ne znači nužno da su kućanstva financijski ranjivija. Na njega utječu i struktura financijske imovine, vrsta zaduženja, kamatne stope te prihodi kućanstava. Drugim riječima, isti omjer može imati različito značenje u zemljama s različitom strukturom imovine i duga.

Podaci stoga prije svega pokazuju da se financijska pozicija kućanstava u regiji ne razvija jednako. Dok se u jednom dijelu zemalja povećava financijska imovina u odnosu na obveze, u drugima se posljednjih godina bilježi suprotan trend. To otvara i šire pitanje: što stoji iza tih razlika i znači li rast zaduženosti istodobno i veći financijski rizik za kućanstva?