Prošlog tjedna su analitičari Bloomberga Adrije usporedili visinu kamatnih stopa na kredite po državama regije. Kod stambenih kredita Slovenija se može pohvaliti najnižom kamatnom stopom. Vrlo su slične u Hrvatskoj, dok su u ostalim državama osjetno više.
Kod potrošačkih kredita priča je pak obrnuta - prosječne kamatne stope za potrošačke kredite u Sloveniji su više nego u ostalim državama regije. Razlika između najpovoljnijih u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini veća je od postotnog boda. Slovenija vodi s više od šest posto, dok su najniže kamatne stope u Hrvatskoj s 5,1 posto.
Otkud takva razlika?
Slovenija ima više kamatne stope za potrošačke kredite nego Hrvatska prvenstveno zbog regulatornog pristupa i drugačije strukture bankovnog tržišta.
Čitaj više
NLB započinje proces preuzimanja Addika: nudi 29 eura po dionici. Vraća li se na mala vrata u Hrvatsku?
Addikova vlasnička struktura je prilično raznolika, što znači da će podrška većih institucionalnih i regionalnih investitora biti ključna za uspjeh ponude.
13.05.2026
Je li uvođenje besplatnih usluga srezalo rezultate domaćih banaka?
Više od sto tisuća građana zatražilo je paket besplatnih usluga, a neto dobit domaćih banaka u prva dva mjeseca bila je 15 viša nego lani.
12.05.2026
Hoće li krediti pojeftiniti i gdje je jeftinije dobiti kredit - u Hrvatskoj ili Sloveniji?
Ključna priča više nije samo razina referentnih stopa ECB-a, nego činjenica da bankarski sustavi u cijeloj regiji obiluje likvidnošću.
11.05.2026
Energetski šok pokreće inflaciju, Adria regija revidira prognoze
Nagli rast cijena energija nije samo jednokratni cjenovni šok, nego početna točka šireg inflacijskog procesa.
28.04.2026
''Glavna razlika je u tome što su slovenske banke tradicionalno konzervativnije pri potrošačkom kreditiranju građana'', pojašnjava analitičar Bloomberga Adrije Rudi Lukačić i dodaje: ''Banka Slovenije (BS) od 2019. godine, nakon problema s prezaduženošću, provodi strožu politiku kreditiranja građana. Zato se slovenske banke manje usredotočuju na volumen kredita, a više na profitabilnost po klijentu.''
Kao drugi važan razlog spominje strukturu tržišta. U Hrvatskoj djeluje približno 20 kreditnih institucija, dok ih je u Sloveniji samo 12, što ukazuje na koncentriranije bankovno tržište i manju konkurenciju među bankama.
U Hrvatskoj su potrošački krediti za banke postali jedan od glavnih proizvoda za povećanje volumena, čime se snižavaju kamatne stope. ''U Sloveniji je tržište manje i koncentriranije pa banke imaju veću pregovaračku moć. Istodobno, hrvatski bankovni sustav ima približno 42 milijarde eura depozita u usporedbi s približno 30 milijardi eura u Sloveniji, što dodatno povećava pritisak na hrvatske banke da višak likvidnosti pretvore u rast kredita uz niže kamatne stope'', pojašnjava Lukačić.
Podaci BS-a pokazuju da su prosječne kamatne stope u Sloveniji još uvijek niže od prosjeka država europodručja. U posljednje tri i pol godine, otkad su dostupni podaci BS-a, u Sloveniji je prosječna kamatna stopa potrošačkog kredita bila niža i do 2,7 postotnih bodova.
U posljednjih godinu dana u prosjeku je bila niža za 1,2 postotna boda. U veljači – što je posljednji dostupni podatak – razlika se povećala na 1,75 postotnih bodova. To je prvenstveno posljedica znatnog pojeftinjenja kredita u veljači.
Jesu li slovenske banke škrte?
Pri usporedbi kamatnih stopa na kredite potreban je širi pogled, rekli su nam u jednoj od slovenskih banaka. Banke moraju zbog viših kamatnih stopa na oročenja, odnosno depozite, zaračunavati više kamatne stope kod stambenih i potrošačkih kredita. Usporedba po državama najjednostavnija je uz podatke Europske središnje banke (ECB).
Podaci pokazuju da u slučaju pologa po viđenju, više kamatne stope na kredite znače i više kamatne stope na depozite. Prosječna kamatna stopa potrošačkog kredita u europodručju u ožujku je iznosila 7,46 posto, u Sloveniji 5,66 posto, a u Hrvatskoj 4,61 posto. Kod kamatnih stopa na depozite redoslijed je obrnut. Prosjek europodručja na pologe po viđenju je 0,26 posto, u Sloveniji 0,08 posto, a u Hrvatskoj 0,02 posto.
Nisu najvelikodušnije
Ako pogledamo pologe s oročenjem do jedne godine, spomenuta se poveznica ruši. Naime, Slovenija kod kamatnih stopa na depozite nudi daleko najnižu kamatnu stopu – 0,74 posto. Kod kredita pak nije najjeftinija. Hrvatska ima znatno više prosječne kamatne stope na depozite s oročenjem do jedne godine, koje dosežu 1,63 posto.
Najbolji pokazatelj koliko su banke škrte je kamatni raspon (spread) po pojedinim državama, odnosno takozvana neto kamatna marža (NIM). Ona govori koliko banka zaradi na svaki euro svojih kredita nakon što isplati kamate na depozite. U NLB-u se neto kamatna marža u prvom tromjesečju 2026. godine snizila s 3,46 na 3,19 posto.
Za bankarsku industriju to je relativno visoka razina, no ona se razlikuje među regijama. U bankama zapadne Europe NIM se zbog jake konkurencije kreće između jedan i 1,5 posto. Deutsche Bank je prošle godine ostvario raspon od 1,5 do 1,8 posto, prosjek EU-a je otprilike 1,5 posto, dok se u državama južne Europe penje do dva posto. Talijanska banka UniCredit ostvarila je 2,9 posto. Najviši su rasponi u državama srednje i istočne Europe, gdje se kreću između 2,5 i četiri posto. Mađarski OTP prošle je godine ostvario neto kamatnu maržu od 4,3 posto.
.webp){kind=icon}
