Hoće li krediti pojeftiniti i gdje je jeftinije dobiti kredit - u Hrvatskoj ili Sloveniji?

Uvidom u kamatne stope u Adria regiji postoji jasna podjela na zemlje članice eurozone i one izvan. Hrvatska i Slovenija, kao članice eurozone, danas imaju uvjerljivo najniže kamatne stope na stambene kredite u regiji, dok zemlje izvan eurozone i dalje plaćaju cijenu restriktivnije monetarne politike i višeg inflacijskog rizika.

Drugi zanimljiv detalj je usporedba kamatnih stopa s inflacijom. Kamatne stope na stambene kredite u regiji niže su od inflacije što znači da je realna kamatna stopa negativna, inflacija "pojede" dio rate kredita.

Ključna priča više nije samo razina referentnih stopa ECB-a, nego činjenica da bankarski sustavi u cijeloj regiji obiluje likvidnošću. Depoziti stanovništva i kompanija nalaze se blizu povijesno najviših razina što bankama smanjuje trošak financiranja i omogućava agresivnije spuštanje kamatnih stopa na stambene kredite.

Prosječna kamatna stopa na nove stambene kredite u Hrvatskoj pala je na oko tri posto, a ista razina je i u Sloveniji. To je promjena u odnosu na vrhunac monetarnog stezanja 2023. i 2024., kada su stambeni krediti u regiji brzo poskupjeli nakon podizanja kamatnih stopa ECB-a na bliže četiri posto.

Istovremeno, profitabilnost bankarskog sektora ostaje vrlo visoka. Neto kamatne marže (NIM) hrvatskih i slovenskih banaka i dalje su iznad dugoročnih prosjeka, oko dva i pol posto, iako se postupno normaliziraju nakon rekordnih razina iz 2023. godine kada su bile blizu tri posto. Banke su tijekom ciklusa rasta kamata puno brže povećavale kamate na kredite nego na depozite, što je dovelo do snažnog rasta profitabilnosti.

No dok stambeni krediti pojeftinjuju, potrošački krediti ostaju znatno skuplji. U Adria regiji kamate na potrošačke kredite iznad su pet posto. Prednjači Slovenija s iznad šest posto, a najniže kamate su u Hrvatskoj, pet posto. To pokazuje da banke i dalje ostvaruju vrlo visoke marže na nenamjensko kreditiranje stanovništva. Razlog je jednostavan: stambeni krediti osigurani su nekretninama i imaju niže stope neplaćanja, dok su potrošački krediti rizičniji proizvod i zato sporije reagiraju na smanjenje referentnih stopa centralnih banaka.

Izvan eurozone slika je bitno drugačija. Srbija i dalje ima osjetno više kamatne stope jer Narodna banka Srbije zadržava restriktivniju monetarnu politiku. Referentna stopa NBS-a dugo se zadržala na 5,75 posto, što je usporilo pad troškova financiranja u cijelom sustavu. Prosječne kamatne stope na stambene kredite s valutnom klauzulom u Srbiji trenutno su oko pet posto. Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija nalaze se između ta dva svijeta - kamatne stope na stambene kredite kreću oko četiri posto.

U sljedećih 12 mjeseci očekujem nastavak postupnog pada kamatnih stopa na stambene kredite u eurozoni i dijelu Adria regije, prvenstveno u Hrvatskoj i Sloveniji. Međutim, kod potrošačkih kredita analitički tim Bloomberg Adrije očekuje  puno sporiji pad jer banke u tom segmentu i dalje imaju snažnu pregovaračku poziciju i visoke marže.

Najvažnija poruka za tržište -Adria regija sve jasnije dijeli na dva financijska bloka. Hrvatska i Slovenija već funkcioniraju kao produžetak monetarne politike ECB-a, dok zemlje izvan eurozone i dalje plaćaju premiju za višu inflaciju i neovisnu monetarnu politiku.