Fisherija prvim iskorakom izvan Hrvatske testira recept za regionalni rast

Fisherija je osam godina nakon otvaranja prve ribarnice u Zagrebu napravila prvi korak izvan Hrvatske, a poslovnica u Ljubljani trebala bi pokazati može li se domaći koncept specijalizirane maloprodaje pretvoriti u regionalnu priču.

Slovenija je bila logičan prvi izbor zbog geografske blizine i povezanosti s Hrvatskom, dok u Ljubljani vide razvijenu kulturu kupnje kvalitetne hrane, snažan turistički i poslovni promet te potrošače otvorene prema novim maloprodajnim konceptima, rekao je za Bloomberg Adriju predsjednik Uprave Orka grupe Denis Matijević.

Ulazak na slovensko tržište počeli su pripremati početkom ove godine, kada je pokrenuta registracija podružnice. Istodobno su analizirali lokalne potrošačke navike, konkurenciju i potencijal asortimana te radili na lokaciji, organizaciji poslovanja i dobavljačkom lancu.

"Ljubljana je za nas prvi konkretan test kako se koncept koji razvijamo od 2018. ponaša izvan hrvatskog tržišta", rekao je Matijević.

Fisherija danas ima 15 samostalnih poslovnica u Hrvatskoj | Fisherija

Od jedne ribarnice na tržnici do devet milijuna eura

Fisherijina priča počela je 2018. na zagrebačkoj Jarunskoj tržnici. Iz jedne poslovnice tijekom sljedećih godina razvila se mreža specijaliziranih trgovina koja prodaje ribu i morske proizvode, ali i sushi, gotova i polugotova jela te druge proizvode kojima se kupcima želi skratiti vrijeme potrebno za pripremu obroka.

 

Danas Fisherija ima 15 samostalnih poslovnica u Hrvatskoj, uz sushi bar i pet lokacija u shopping centrima. Otvaranjem u Ljubljani toj je mreži prvi put dodano i strano tržište.

Iza širenja mreže stoji snažan rast poslovanja. Fisherija je 2023. ostvarila 3,31 milijun eura prihoda, godinu poslije 4,57 milijuna, a u 2025. prihod je dosegnuo 6,85 milijuna eura. Samo prošle godine tako je porastao gotovo 50 posto.

Dobit je rasla sporije, sa 102.841 euro u 2024. na 133.776 eura prošle godine, odnosno oko 30 posto. Broj zaposlenih povećan je s 49 na 61.

Rast prihoda trebao bi se nastaviti i ove godine. Matijević očekuje da će Fisherija 2026. završiti s oko devet milijuna eura prihoda. Ostvari li tu procjenu, prihod će biti oko 31 posto veći nego prošle godine, a u odnosu na 2023. u samo tri godine gotovo će se utrostručiti.

Najveći dio prihoda i dalje dolazi iz vlastite maloprodajne mreže, no u kompaniji uspjeh više ne prate samo kroz broj lokacija i ukupni promet. Među pokazateljima koje prate su prosječna vrijednost košarice, struktura asortimana i profitabilnost pojedinih formata.

Praktičnost mijenja navike kupaca

Promjene u navikama kupaca pritom idu u prilog konceptu koji Fisherija razvija. Matijević kaže da kupci sve više traže praktičnost, a posebno raste interes za gotove i polugotove proizvode te sushi.

"Vrijeme je postalo važan kriterij pri kupnji. Žele kvalitetan obrok, ali ne žele nužno puno vremena provesti u njegovoj pripremi", kaže Matijević.

Fisherija danas ima više od stotinu različitih ribljih i morskih proizvoda, a ponudu želi dalje razvijati prema proizvodima koje kupci mogu brzo pripremiti ili odmah konzumirati. Cilj je ribu učiniti jednostavnijim dijelom svakodnevne prehrane.

Takav smjer razvoja uklapa se i u jednu od ideja na kojima je prije dvije godine nastala Orka grupa. Matijević je još tada govorio o nedostatku radne snage u ugostiteljstvu i rastu potrebe za proizvodima kod kojih je veći dio pripreme već odrađen prije nego što stignu do kupca.

Gotovi i polugotovi proizvodi te sushi bilježe najbrži rast potražnje | Fisherija

Ljubljana je test za daljnje širenje

Iako u Sloveniju donose koncept razvijen u Hrvatskoj, ne planiraju ga jednostavno preslikati. Prije ulaska analizirali su lokalne navike, strukturu tržišta i konkurenciju, a ponudu će nastaviti prilagođavati prema ponašanju slovenskih kupaca.

Razlike između hrvatskog i slovenskog tržišta postoje, kaže Matijević, ali nisu takve da bi zahtijevale potpuno drukčiji koncept. Pratit će koje kategorije najbolje prolaze i što kupci traže te prema tome prilagođavati asortiman.

Ljubljana pritom nije zamišljena kao jednokratni pokušaj. Fisherija želi nastaviti rasti u Sloveniji, ali će prije novih otvaranja procijeniti rezultate prve lokacije, interes za pojedine kategorije i ekonomiku poslovanja.

"Imamo plan rasta, ali ne želimo rasti pod svaku cijenu. Važnije nam je da svaka nova lokacija dugoročno ima zdravu poslovnu logiku", rekao je Matijević.

Prihodi Fisherije prošle su godine porasli gotovo 50 posto | Fisherija

Ako Ljubljana potvrdi njihova očekivanja, slijedit će druge lokacije u Sloveniji. Koliko bi ih moglo biti i u kojem razdoblju, zasad ne žele unaprijed odrediti.

U Orki razmišljaju i o drugim stranim tržištima, ali zasad ne žele otkrivati koja su im najzanimljivija. Pri odabiru će gledati geografsku blizinu, logističku izvedivost, potrošačke navike i strukturu maloprodaje. Prvo žele dokazati da koncept funkcionira u Sloveniji, a tek ga onda širiti dalje.

Orka kao oslonac za daljnji rast

Fisherijin razvoj posljednje dvije godine odvija se unutar Orka grupe, osnovane 2024. povezivanjem nekoliko domaćih kompanija iz prehrambenog sektora. Među prvim članicama bile su Fisherija, Bosnić, Slavonica i LU-MA Ekskluziv, a jedan od ciljeva bio je zajednički koristiti infrastrukturu i poslovne funkcije.

Za Fisheriju to danas znači da više ne mora samostalno razvijati svaki dio poslovanja. Koristi distribucijsku infrastrukturu grupe te znanje o nabavi i logistici, dok su IT, marketing te dio administrativnih i operativnih procesa centralizirani. Fisherija se tako može više usmjeriti na razvoj maloprodaje, ponude i odnos s kupcima.

Matijević kaže da se nakon razdoblja snažnog rasta i povezivanja kompanija fokus Orke u 2026. sve više pomiče prema kvaliteti i održivosti rasta. Cilj više nije samo povećavati prihode, nego poboljšavati operativnu učinkovitost i profitabilnost.

Prihodi snažno rastu, profitabilnost ostaje izazov

To je posebno važno za Fisheriju. Prihod joj je prošle godine porastao gotovo 50 posto, dok je dobit povećana oko 30 posto. Troškovi rada, cijene hrane i nedostatak radnika istodobno stvaraju pritisak na poslovanje, a veće troškove nije moguće jednostavno u cijelosti prebaciti na potrošače.

“Pritisak na marže je realan i cijeli prehrambeni sektor posljednjih je godina suočen s istim izazovom. Rast ulaznih troškova ne možemo jednostavno u cijelosti prenijeti na krajnjeg kupca, jer potrošač istodobno postaje osjetljiviji na cijenu”, rekao je Matijević.

Fisherija u ponudi ima više od stotinu ribljih i morskih proizvoda | Fisherija

Prostor za poboljšanje profitabilnosti zato traže u upravljanju asortimanom i nabavom, produktivnosti zaposlenika i učinkovitijim operativnim procesima. Sve više pažnje posvećuju strukturi prodaje i ekonomici pojedinih formata, a ne samo ukupnom prometu.

Dugoročniji plan pritom nije samo povećavati broj Fisherijinih poslovnica. Matijević Orku vidi kao sve povezaniju prehrambenu grupu u kojoj se proizvodnja, distribucija, veleprodaja i vlastita maloprodaja međusobno nadopunjuju.

"ORKA Grupu u sljedećih tri do pet godina vidimo kao još integriraniju prehrambenu grupu koja povezuje proizvodnju, distribuciju i vlastitu maloprodaju. Ne bih to postavljao kao izbor između maloprodaje i veleprodaje. Upravo je prednost Grupe u tome što imamo više međusobno povezanih kanala."

Geografsko širenje izvan Hrvatske dio je tog plana, ali Matijević naglašava da ga moraju pratiti odgovarajuća infrastruktura, ljudi i zdravo poslovanje.

Zato prva Fisherija u Ljubljani nije samo još jedna trgovina u mreži. Nakon osam godina razvoja u Hrvatskoj prvi put će pokazati može li koncept koji je od jedne ribarnice narastao do poslovanja s očekivanih devet milijuna eura godišnjeg prihoda funkcionirati i izvan domaćeg tržišta.