Tržište plina u nadolazećim mjesecima vjerojatno će obilježiti povećana volatilnost cijena

Europska skladišta plina ulaze u novu sezonu grijanja s najnižom razinom popunjenosti u posljednjih nekoliko godina, što na prvu otvara strah od reprize energetske krize. Ipak, površinska usporedba s 2022. godinom vara: njemačka industrija danas troši znatno manje plina, a struktura opskrbe se promijenila.

Razina napunjenosti podzemnih skladišta plina u Europskoj uniji (EU) iznosi približno 71,3 posto, u Njemačkoj svega 57,7 posto prema podacima GIE (Gas Infrastructure Europe) na 29. rujna 2026. Njemačka pritom drži oko 142 TWh plina u skladištima, pa je njezina niska popunjenost važna i za europski prosjek jer ima najveći skladišni kapacitet u EU.

Skladištenje plina, a osobito podzemno skladištenje plina, ključno je za sigurnost opskrbe jer osigurava dodatnu pričuvu u slučaju velike potražnje ili poremećaja u opskrbi. Prema podacima Europske komisije skladišta u pravilu osiguravaju 25 do 30 posto plina potrošenog u EU-u tijekom zime.

EU je 2025. doradio pravila za punjenje skladišta plina, iako cilj od 90 posto ostaje, države ga mogu dosegnuti bilo kada između 1. listopada i 1. prosinca, uz dodatnu fleksibilnost od 10 postotnih bodova, a u nepovoljnim tržišnim okolnostima Komisija može omogućiti još 5 postotnih bodova odstupanja. Ideja je spriječiti da obveza punjenja prisili trgovce da kupuju plin po izrazito nepovoljnim cijenama i tako dodatno podignu tržišnu cijenu.

Izostanak poticaja

Europski plinski sustav ostaje strukturno snažan, s kapacitetom regasifikacije ukapljenog prirodnog plina (LNG) od oko 1.600 TWh (približno 145 milijardi prostornih metara) i kapacitetom skladištenja plina od oko 1.131 TWh (približno 104 milijarde prostornih metara) po zimskoj sezoni.

Ključni razlog niske razine popunjenosti je činjenica da ove godine nije bilo normalnog ekonomskog poticaja za ljetno punjenje. U normalnoj godini trgovac kupuje jeftiniji plin tijekom proljeća/ljeti, plaća trošak skladištenja i prodaje ga skuplje tijekom zime.

Niska razina popunjenosti njemačkih skladišta u 2026. primarno odražava nepovoljnu ekonomiku skladištenja i sporiji tempo uvoza i utiskivanja plina. Njemačka je još za 2025. smanjila nacionalne zahtjeve tako da kombinacija ciljeva pojedinih skladišta zahtjeva oko 70 posto ukupne popunjenosti. Bundesnetzagentur pritom naglašava da su se nakon 2022. promijenili uvozni pravci i tokovi plina te da trgovci zbog toga mogu drugačije upravljati zalihama.

Poremećaji na globalnom LNG tržištu nakon izbijanja sukoba na Bliskom istoku podigli su ljetne cijene plina i smanjili tradicionalni summer-winter spread, čime je oslabljen komercijalni poticaj za rano punjenje skladišta. Istodobno, Njemačka danas troši strukturno manje plina nego prije energetske krize, ponajprije zbog pada potrošnje energetski intenzivne industrije, veće energetske učinkovitosti i rastućeg udjela obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije.

Stoga, 57 posto popunjenosti u Njemačkoj ne treba promatrati izolirano kao pokazatelj neposrednog manjka plina, nego u kombinaciji s razinom potrošnje, LNG i norveškim uvozom, tempom dnevnih injekcija te TTF summer-winter spreadom.

Njemačka danas ima nižu razinu skladišta, ali istodobno ima i strukturno nižu industrijsku potražnju za plinom nego prije energetske krize. Zato usporedba samo postotka popunjenosti 2026. s 2021. ili 2022. može biti varljiva. Kućanstva i poslovni korisnici čine 40 posto ukupne potrošnje prirodnog plina u Njemačkoj, a industrijski korisnici 60 posto. Smanjena potreba za plinom odražava se na ukupnu  potrošnju plina u Njemačkoj, koja je u prema zadnjim dostupnim podacima u 2025. godini bila je gotovo 13,5 posto manja od prosjeka za razdoblje od 2018. do 2021. godine.

Utjecaj viših cijena na proizvodnju

Više cijene energije jače pogađaju energetski intenzivne industrije nego druge sektore gospodarstva. To utječe i na proizvodnju. Prema Njemačkom Saveznom statističkom uredu (Destatis), sezonski i kalendarski prilagođena proizvodnja u energetski intenzivnim industrijama Njemačke pala je za 15,2 posto između veljače 2022., mjeseca kada je Rusija pokrenula agresiju protiv Ukrajine i ožujka 2026. Ovaj je pad bio znatno veći od ukupnog pada proizvodnje u sektorima prerađivačke industrije i rudarstva, koja je smanjena za 9,5 posto.

Energetski intenzivna proizvodnja u Njemačkoj značajno je pala, čime se odvojila od trendova proizvodnje u drugim industrijama. Istodobno, proizvođačke cijene energenata naglo su porasle tijekom tog razdoblja.

Prirodni plin čini gotovo trećinu industrijske potrošnje energije u Njemačkoj. Industrija prvenstveno koristi prirodni plin za proizvodnju procesne topline, a donekle i za vlastitu proizvodnju električne energije. Prirodni plin se također koristi kao sirovina u industriji.

Na razini Europe obnovljivi izvori istiskuju proizvodnju električne energije iz plina. IEA (International Energy Agency) za cijelu 2026. očekuje pad europske potražnje za plinom veći od 2 posto, upravo zbog kombinacije visokih cijena plina i snažnog rasta proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Obnovljivi izvori smanjuju godišnju potrošnju plina, ali plinske elektrane ostaju važne za vršnu i fleksibilnu proizvodnju kada nema dovoljno vjetra i sunca. Upravo zato GIE upozorava da skladišta ostaju ključna za sigurnost elektroenergetskog sustava čak i uz pad ukupne potrošnje plina.

Izravna izloženost Europe katarskom LNG-u ostaje ograničena, što smanjuje potrebu za zamjenom velikih količina po povišenim spot cijenama. U kombinaciji s potražnjom za plinom koja je još uvijek gotovo 20 posto niža nego 2021. godine, mogući šokovi na strani ponude u odnosu na 2022. ipak su ograničeni.

Europske cijene plina ostaju povišene blizu 75 €/MWh (TTF), više od 2 puta više od razine prije sukoba, očekuje se nastavak pritiska na rast cijene prirodnog plina  uslijed  nastavka neizvjesnosti oko sukoba između SAD-a i Irana te prometa u Hormuzu. Daljnje pooštravanje tijekom zime moglo bi gurnuti plin prema 100 €/MWh u tom najgorem slučaju.

Prognoza 

Očekujem da će zalihe do 1. studenog biti na razini iz 2021. godine, odnosno oko 77 posto, ili gotovo 16 postotnih bodova ispod prosjeka 2022. - 2025., dok globalna ravnoteža LNG-a ostaje izvorom nestabilnosti, s ograničenim katarskim izvozom koji će smanjiti ponudu u 2026. unatoč rastu na drugim mjestima.

Iako europski plinski sustav ostaje robustan, kombinacija nižih zaliha, smanjene fleksibilnosti globalne LNG ponude i trajnih geopolitičkih rizika povećava osjetljivost tržišta na poremećaje tijekom zime 2026./2027. Stoga će tržište plina u nadolazećim mjesecima vjerojatno obilježiti povećana volatilnost cijena, pri čemu će vremenski uvjeti i razvoj geopolitičke situacije imati veći utjecaj nego sama razina popunjenosti skladišta.