Svjetska rang-lista tržišta dionica – gdje su investitori zaradili, a gdje izgubili?

Kada govorimo o burzama u Adria regiji, često se spominje već dobro poznati problem – likvidnost. Po njoj su među najboljima Ljubljanska i Zagrebačka burza. Glavni indeks slovenske burze SBITOP od početka je godine dobio oko četvrtine posto, hrvatski CRO10 nešto manje, ali je prinos bio dvoznamenkast. Indeks Beogradske burze BELEX15 je, primjerice, u istom razdoblju izgubio oko pet posto i svrstao se među dioničke indekse s najlošijim prinosom na svijetu.

 

Analitičari Bloomberg Adrije u nedavnoj su analizi utvrdili da su indeksi SBITOP i CROBEX10 u prošlosti bili uspješni zbog snažnog rasta dobiti, dok ove godine primjećuju i značajan doprinos ekspanzije vrednovanja (multiples expansion). Posljedično, dio uspješnosti može se pripisati širemu ponovnom vrednovanju tržišta, a ne samo fundamentalnim poboljšanjima na temelju jačanja dobiti. 

Za pad srpskog indeksa analitičari Bloomberg Adrije nedavno su ocijenili da nije posljedica zbivanja na svjetskim tržištima, dok se slabost može pripisati kako općem raspoloženju u regiji, tako i manjoj likvidnosti te višem procjenjivom političkom riziku, koji i dalje ograničavaju interes stranih ulagača.

U svojem izvješću o kretanjima na tržištima upozorili su i da trenutačno nema znakova koji bi ukazivali na značajniji preokret u kratkom roku.

Tko je još loše kotirao i zašto?

• Jakarta Composite Index

Najveći pad imao je Jakarta Composite Index iz Indonezije, koji je izgubio gotovo 29 posto. Indonezijsko tržište obojila je zabrinutost oko statusa zemlje na MSCI-jevoj (Morgan Stanley Capital International – kompanija koja ocjenjuje tržišta i izrađuje burzovne indekse) listi tržišta u razvoju, pitanja transparentnosti tržišta i ograničenog slobodnog prometa dionica. MSCI je u lipnju odlučio do studenoga odgoditi odluku o tome hoće li, u okviru svoje klasifikacije, Indoneziji sniziti status tržišta dionica s "tržišta u razvoju" na "tržište u nastajanju", dajući zemlji još vremena za provođenje reformi.

• MSE Top 20

A odmah iza beogradskog referentnog indeksa nalazi se mongolski MSE Top 20, koji je početkom godine čak dosegnuo rekord, ali je nakon toga očekivano došlo do korekcije. Sastav najvažnijeg indeksa Mongolske burze za 2026. godinu (burza ažurira sastav na godišnjoj razini) čini dvadeset kompanija predvođenih dominantnim bankarskim sektorom, rudarskim gigantom Tavantolgoi i vodećim domaćim proizvođačem pića APU.

• MONEX

Slično Beogradskoj burzi, pad MONEX Indexa crnogorske burze od početka godine posljedica je prije svega slabe likvidnosti tamošnjeg tržišta kapitala, gdje mali broj transakcija i koncentracija trgovanja u nekoliko dionica mogu snažno utjecati na kretanje indeksa. Korekcija je došla nakon dvoznamenkastog rasta MONEX-a tijekom 2025. godine, kada je indeks porastao za oko 14 posto.

Depositphotos

Na crvenoj listi nalaze se i druga tržišta koja su se suočila s kombinacijom domaćih problema i svjetskog povlačenja kapitala, vođenog smanjenjem izloženosti najuspješnijim tehnološkim dionicama i povećanim oprezom dok se čekalo na napredak u mirovnim pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana.

• QE Index

Za katarski QE Index pad od početka 2026. čini se da je prouzročen mješavinom faktora – od pojačane prodaje stranih investitora i opreznosti uoči objave poslovnih rezultata kompanija, do neizvjesnosti uslijed geopolitičkih napetosti i očekivanja u pogledu inflacije i monetarne politike. Nakon novih napada u Iranu tijekom vikenda, katarski indeks pao je za 1,5 posto, a pad su predvodile dionice najveće banke u Kataru i kompanije koja upravlja prijevozom prirodnog plina.

• Hang Seng China Enterprises Index

Hang Seng China Enterprises Index s Honkonške burze pao je za oko devet posto u 2026., a tržište medvjeda uslijedilo je nakon što je raspoloženje investitora pogoršano slabom potrošnjom i padom povjerenja u kompanije iz područja elektroničke trgovine.

• SENSEX

Indijski SENSEX također je oslabio jer su investitori korigirali pozicije nakon prethodnog snažnog rasta i visokih valuacija indijskih dionica, pa su pojedini analitičari ocijenili da je riječ o uobičajenoj tržišnoj korekciji, a ne o promjeni dugoročnog trenda. Drugi izvještaji su pak ukazivali na to da je pad došao u okolnostima rasta cijena nafte, koja je posebno važna za Indiju kao jednog od najvećih svjetskih uvoznika te sirovine, kao i da su dodatnu zabrinutost investitora izazvali slabljenje rupije, odliv stranog kapitala i strahovi da bi razvoj umjetne inteligencije mogao ugroziti poslovne modele indijskih IT kompanija.

• Colombo All Share Price Index

Slab rezultat Colombo All Share Price Indexa burze u Šri Lanki donekle se objašnjava iscrpljenošću tržišta nakon rekorda s početka godine, koja dovodi do slabog prometa i pada aktivnosti, uz odliv stranog kapitala. Središnja banka Šri Lanke skrenula je pozornost na vanjske rizike za gospodarstvo, očekivanja više inflacije i volatilnost tečaja, između ostalog.

• MASI Free Float Index

Pad nakon snažnog rasta u prethodnom razdoblju i povlačenje investitora iz dionica uslijed opreznijeg raspoloženja bili su ključni razlozi pada i kada je riječ o marokanskom MASI Free Float Indexu. Nakon skoka rudarskih dionica, investitori su počeli ostvarivati dobit na kompanijama poput Managema i SMI-ja. Rudarska poduzeća prethodno su bila među najvećim dobitnicima zbog rasta cijena metala.

• BLOM Stock Index

Konačno, BLOM Stock Index glavni je indeks Bejrutske burze koji obuhvaća sve trenutno izlistane dionice – ukupno njih devet. Trenutno je pod pritiskom slabosti bankarskih dionica: Bank Audi, BLOM Bank i Byblos Bank, koje vuku indeks prema dolje. Dionice najveće nekretninske tvrtke u zemlji Soliderea – koje inače dominiraju trgovanjem na burzi – oporavljaju se nakon pada od oko 30 posto u 2025. Investitori su posljednjih mjeseci oprezni zbog posljedica dugotrajne financijske i političke krize u Libanonu, kao i neizvjesnosti oko povrata depozita i restrukturiranja bankarskog sektora.

A tko su pobjednici prvog polugodišta?

• GSE Composite Index

Najveći skok – od gotovo 70 posto – postigao je ganski burzovni indeks GSE Composite Index, dok se investitori klade na oporavak zemlje nakon dužničke krize. Gana je krajem 2022. započela program restrukturiranja domaćeg javnog duga kako bi smanjila pritisak otplate kamata i vratila javne financije na održiv put. Do toga je došlo jer su se tijekom pandemije i nakon rasta kamata diljem svijeta državne financije znatno pogoršale: dug je brzo rastao, valuta je oslabila, inflacija je skočila, a troškovi servisiranja duga postali su preveliki, pa ih vlada više nije mogla održavati bez restrukturiranja.

Zgrada poslovnog centra Cedi House u Accri(Gana), u kojoj se nalazi Ganska burza | Bloomberg

Program je pogodio financijski sektor budući da su banke, osiguravatelji i mirovinski fondovi držali veliki dio državnih obveznica. Zbog otpisa dijela vrijednosti i promijenjenih uvjeta, mnoge financijske institucije morale su evidentirati gubitke. S tim u vezi, ganski indeks snažno je porastao u 2026. prvenstveno zahvaljujući padu kamatnih stopa i oporavku financijskog sektora. Referentna stopa središnje banke smanjena je s 28 na 14 posto, što je povećalo atraktivnost dionica u odnosu na državne vrijednosne papire, dok su banke predvodile rast nakon stabilizacije bilanci poslije dužničke krize i programa restrukturiranja domaćeg duga.

• KOSPI

Ispod ganskih dionica, na listi najuspješnijih dioničkih indeksa je korejski KOSPI, koji je u tekućoj godini snažno porastao zahvaljujući rastu dionica proizvođača memorijskih čipova, predvođenih Samsung Electronicsom i SK Hynixom. Investitori su se kladili da će razvoj umjetne inteligencije donijeti dugoročan rast potražnje za naprednom memorijom, posebno čipovima koji se koriste u AI poslužiteljima, što je pokrenulo snažan rast korejskog tehnološkog sektora.

Dodatni zamah tržištu dali su ETF-ovi (engl. exchange-traded fund – fond kojim se trguje na burzi) s polugom, koji nude veću izloženost prema pojedinačnim dionicama poput spomenutih tehnoloških lidera. Međutim, ista ta poluga kasnije je pojačala korekciju jer su ti proizvodi, nakon pada dionica proizvođača čipova, morali automatski prodati dio imovine kako bi smanjili izloženost.

• TUNINDEX

Nadalje, tuniski TUNINDEX ove je godine snažno porastao zahvaljujući oporavku financijskog sektora, koji predvode banke. Investitore su ohrabrili povoljniji makroekonomski uvjeti – jači tuniski dinar, pad cijena nafte i očekivanja stabilnijeg poslovnog okruženja za kompanije. Rast je dodatno potaknut činjenicom da su tuniske dionice prethodnih godina bile podcijenjene, pa je povratak interesa ulagača doveo do snažnog rasta cijena.

Među najuspešnijima i indeks nigerijskih dionica | Bloomberg

• NGX All Share Index

NGX All Share Index Nigerijske burze ove se godine također može pohvaliti zavidnim rastom. Uzlet nije bio rezultat izoliranog uspjeha pojedinačnih dionica, već široko zasnovanog rasta koji je obuhvatio gotovo sve sektore – predvođene naftnom, plinskom i industrijskom granom. Dok su institucionalni investitori bili usmjereni na stabilne gigante poput Aradel Holdingsa (tvrtke specijalizirane za istraživanje, proizvodnju i preradu nafte i plina) i Seplat Energyja (vodeće neovisne energetske kompanije fokusirane na eksploataciju nafte i prirodnog plina), tržište je dodatno osnažio val malih investitora u potrazi za prinosima koji bi nadmašili inflaciju.

• TAIEX 

Tajvanski burzovni indeks TAIEX obilježio je prvu polovicu 2026. impresivnim zamahom, učvršćujući poziciju Tajvana kao pete najvrednije burze na svijetu. Ovaj tržišni uspon primarno je poguran tehnološkim sektorom, uslijed svjetske euforije oko umjetne inteligencije i rekordnih izvoznih narudžbi. Investitori su fokus držali na gigantima poput kompanije TSMC (najveći svjetski neovisni proizvođač poluvodiča, koji proizvodi čipove za tehnološke teškaše poput Applea i Nvidije) i tvrtke MediaTek (vodeći svjetski dizajner čipova za pametne telefone i pametne uređaje), čiji su rezultati izravno diktirali dinamiku tržišta.

Uz rast bruto domaćeg proizvoda, tajvansko tržište kapitala potvrdilo je svoju ulogu ključnog čvorišta u svjetskom lancu opskrbe tehnološkom opremom, mada pojedini analitičari upozoravaju da bi rastući koeficijenti vrednovanja i potencijalne promjene kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama mogli donijeti pojačanu volatilnost u narednom razdoblju.

• BET

Bukureštanska burza proživljava svoje možda i najdinamičnije razdoblje, uz skok indeksa BET od preko 40 posto od početka godine i očekivani rekordni volumen trgovanja od 2,5 milijuna transakcija na godišnjoj razini. Rezultat je odraz sinergije strukturnih promjena na tržištu i snažnog priljeva novog kapitala. S jedne strane, ekspanzija ETF-ova koji pasivno prate indeks BET stvorila je automatsku potražnju za dionicama, što je, uz tendenciju "kupi i drži" institucionalnih investitora, drastično smanjilo količinu dionica dostupnih za slobodno trgovanje (engl. free float). S druge strane, kako je istaknuo predsjednik burze Radu Hanga, tržište je ojačano masovnim interesom građana – broj otvorenih investicijskih računa ubrzano raste prema brojci od 400.000, dok se dnevna likvidnost gotovo udvostručila na 120 milijuna leja.

Analitičari upozoravaju da ovakva dinamika, vođena prije svega automatiziranim nalozima za kupnju, zahtijeva oprez jer rastuća volatilnost i moguća precijenjenost pojedinih plavih čipova, poput Hidroelectrice (najveći proizvođač električne energije u Rumunjskoj), nose rizik od formiranja špekulativnog balona.

Bloomberg

• BIST 30

Tursko tržište kapitala u 2026. godini nastavlja se suočavati s izraženim političkim i geopolitičkim turbulencijama, ali je indeks BIST 30 Istanbulske burze demonstrirao otpornost dok je tržište svjedočilo povratku stranih investitora. Suočene s kamatnim stopama za komercijalne kredite koje premašuju 50 posto, holding kompanije i državni fondovi okrenuli su se ubrzanoj prodaji postojećih paketa dionica. Umjesto skupog bankarskog zaduživanja, ovi vlasnici koriste visoku potražnju stranih institucionalnih investitora da kroz prodaju dijela svog vlasništva dođu do gotovine, koju zatim reinvestiraju u poslovanje samih kompanija. Time su novim ulagačima omogućili strateški ulazak u vlasničku strukturu po cijenama koje su, nakon nedavnih nestabilnosti, postale privlačnije.

• MSX 30

Tu je i Muscatska burza (Oman) koja je zaključila prvu polovicu godine kao najuspješnije tržište kapitala u regiji Zaljeva. Nasuprot regionalnim kolebanjima uslijed eskalacije sukoba s Iranom i neizvjesnosti oko sigurnosti pomorskih ruta u Hormuškom tjesnacu, uspjeh burzovnog indeksa MSX 30 počiva na fundamentalnim osnovama: poboljšanom poslovanju javnih dioničkih društava i znatno povećanom priljevu kapitala. Moglo bi se reći da je Muscatska burza postala magnet za lokalne i regionalne investicijske fondove koji su, ohrabreni pozitivnim ekonomskim pokazateljima i stabilnim prinosima u sektorima bankarstva, energetike i telekomunikacija, prepoznali priliku za strateško pozicioniranje.

• SET

Za rast indeksa SET Tajlandske burze od gotovo 30 posto također se ima zahvaliti priljevu stranog kapitala, koji je u Tajlandu prepoznao sigurnu luku uslijed svjetskih sukoba. Osim stabilizacije domaćih političkih prilika i otpornosti nacionalne valute, burza je tržišni zamah iskoristila za pokretanje strateške transformacije: deregulacijom procedura za inicijalne javne ponude i fokusom na tehnološki sektor i industriju električnih vozila, Tajland nastoji privući multinacionalne kompanije i osigurati dugoročnu konkurentnost. Mada se očekuje da ovo tržište kapitala zadrži pozitivan zamah zahvaljujući oporavku domaće privrede i nižim troškovima energije, analitičari upozoravaju da bi svjetska neizvjesnost i dostignute razine vrijednosti dionica mogli znatno ograničiti prostor za daljnji rast u kratkom roku.

Depositphotos

• BUX

Konačno, budimpeštanski indeks BUX ove godine bio je vođen prije svega političkom promjenom koja je investitorima vratila optimizam. Nakon snažnog proljetnog rasta potaknutog izbornom pobjedom stranke Pétera Magyara i najavama o okretanju prema tijesnoj suradnji s Europskom unijom, Budimpeštanska burza je u lipnju potvrdila svoj zamah, zabilježivši rast od 3,9 posto. Pozornost investitora pomaknula se tako s izbornih obećanja na fundamentalnu profitabilnost plavih čipova, poput banke OTP i naftne kompanije MOL, ali i na makroekonomske pokazatelje, uključujući pad inflacije i ciklus smanjenja kamatnih stopa, što BUX indeks postavlja na čvršće temelje.