Hoće li hrvatski investicijski račun potaknuti građane na ulaganja?

Hrvatski građani na bankovnim računima drže više od 40 milijardi eura, a država novim Zakonom o investicijskom računu želi dio tog novca aktivirati i preusmjeriti na tržište kapitala. Prijedlog zakona, o čijem nacrtu je otvoreno javno savjetovanje, donosi značajne porezne olakšice i pojednostavljenu administraciju kako bi ulaganje postalo privlačnije i dostupnije širem krugu ljudi.

O detaljima modela i očekivanjima za Bloomberg Adria TV govorila je Anamarija Staničić, zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Hanfe.

Jednostavnost i porezni poticaj

Ključna novost koju donosi investicijski račun jest izdašan porezni poticaj. Prema prijedlogu, sva dobit ostvarena unutar računa, uključujući kapitalne dobitke i dividende, bit će u potpunosti neoporeziva. Ovo vrijedi za ukupne uplate do 200 tisuća eura, neovisno o visini dobiti koja se na temelju tih uplata ostvari.

"Ako se držite limita uplata od 200 tisuća eura, bilo kakva dobit koju ostvarite unutar tog računa, bez obzira koliko trgovali, je neoporeziva. Čak i da ostvarite 500 tisuća eura dobiti, to je sve neoporezivo", pojasnila je Staničić. Za one najstrpljivije, koji odluče dulje vrijeme ne povlačiti sredstva, predviđen je i dodatni bonus - limit za uplatu povećava se za još 50 tisuća eura.

Osim povoljnijeg tretmana, cilj je i drastično pojednostaviti administraciju. Trenutno ulagači moraju voditi evidenciju o tome koliko dugo drže pojedini financijski instrument i godišnje podnositi poreznu prijavu, što mnoge odbija. "U ovom novom modelu to više nećete morati raditi", naglasila je Staničić, dodajući kako je uz porezne olakšice upravo jednostavnost ključan faktor po uzoru na uspješne europske modele.

Tko su ciljani ulagači i kako ih privući?

Investicijski račun namijenjen je svima - i onima koji nikada nisu ulagali, ali i postojećim investitorima koji žele iskoristiti povoljniji porezni okvir. "Ciljna skupina su zapravo obje vrste građana. I oni koji nikad nisu dosad ulagali, i oni koji su ulagali i žele možda unijeti postojeći portfelj u investicijski račun", kaže Staničić.

Kako bi se osiguralo da račun ne postane samo alat za iskusne, zakon predviđa da ovlašteni posrednici, poput banaka i brokerskih kuća, neće smjeti odbiti klijente s manjim iznosima. "Ne smije se stavljati nekakav minimalni iznos uplate kao uvjet za otvaranje računa", ističe Staničić.

Ipak, sam zakon nije dovoljan. Poučeni iskustvima zemalja poput Švedske, gdje je sličan model postigao velik uspjeh, jasno je da je ključna i edukacija. "Moramo raditi paralelno i na financijskoj pismenosti građana. Investicijski račun sam po sebi je samo porezna ovojnica", upozorava Staničić. Aktivnu ulogu u informiranju i osvještavanju građana o prednostima ulaganja, prema njoj, moraju preuzeti i same banke.

Novi ekosustav za tvrtke i građane

Uspjeh narodnih obveznica i trezorskih zapisa pokazao je da interes građana za tržište kapitala postoji, iako su obveznice percipirane kao sigurnija opcija. Staničić smatra da je ključ uspjeha bio u pojednostavljenom procesu upisa, što je lekcija i za investicijski račun.

Ova inicijativa komplementarna je s drugim programima, poput Hanfinog Sandboxa, koji pomaže kompanijama da se pripreme za izlazak na burzu. Dok Sandbox radi na jačanju ponude kvalitetnih domaćih kompanija, investicijski račun jača potražnju, odnosno stvara bazu domaćih ulagača. "To su komplementarne inicijative. Jedna cilja na potražnju, a druga na ponudu", objašnjava Staničić. Da bi se potaknulo ulaganje u domaće gospodarstvo, prijedlog zakona uvodi i uvjet da minimalno 20 posto portfelja unutar računa mora biti uloženo u hrvatske izdavatelje ili fondove s takvom strategijom.

Krajnji je cilj, ističe, stvoriti novi ekosustav u kojem poduzeća imaju više opcija za financiranje, a građani više mogućnosti za oplodnju svoje štednje i osiguravanje mirnije mirovine.

Iako je riječ o dugoročnoj inicijativi čija primjena počinje tek 2027. godine, njezina očekivanja su optimistična. "Bila bih iznimno zadovoljna da u prvoj godini krenemo s 40.000 investicijskih računa. To bi već bio ogroman napredak i veliki pomak za angažiranje sredstava građana da rade za njih", zaključila je Staničić. Ako se ta očekivanja ostvare, bit će to prvi veliki korak u transformaciji hrvatske investicijske kulture i buđenju "uspavanog" kapitala.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.