Od burzi do sirovina, geopolitika ponovno usmjerava tržišta

Rat na Bliskom istoku u samo nekoliko dana prestao je biti regionalna sigurnosna priča i postao globalni tržišni, logistički i inflacijski šok.

Tržišta analiziraju mogući rok trajanja rata. Bloomberg Economics i dio analitičara polaze od pretpostavke da bi kratkotrajan sukob značio tek privremeni energetski šok, dok bi dulja eskalacija otvorila puno ozbiljniji scenarij: višu inflaciju, slabiji rast i odgodu rezanja kamatnih stopa u SAD-u i Europi. Europa je najizloženije veliko gospodarstvo, jer ovisi o energiji iz regije, a dodatno je ranjiva i zbog plina, osobito u trenutku kada su zalihe već niske.

Najopipljiviji znakovi poremećaja dolaze iz transporta. Hormuški tjesnac praktično je paraliziran, najmanje 150 tankera čeka, a veliki pomorski osiguravatelji ukidaju police za ratni rizik. U zraku je jednako loše: Emirates, Etihad i Qatar Airways obustavljaju letove, a poremećaji se šire sve do Azije. To više nije samo pitanje kašnjenja i otkazanih ruta, nego udar na infrastrukturu globalizacije, na arterije kroz koje se kreću energija, roba, ljudi i kapital. U slučaju daljnje eskalacije strateški resurs broj jedan mogla bi postati voda, jer su zaljevske države egzistencijalno vezane uz desalinizacijska postrojenja.

Burze su pritom izvele gotovo školski raspored dobitnika i gubitnika. Obrambene dionice rastu jer investitori računaju na još više vojne potrošnje u SAD-u, Europi i potencijalno na Bliskom istoku. S druge strane padaju aviokompanije, luksuzni sektor i velik dio azijskih tržišta, gdje se pokazalo koliko je prethodni uzlet AI hardvera bio pogonjen špekulativnim kapitalom.

Hrvatska nije tijesno povezana s Bliskim istokom, ali nije ni izolirana od negativnih šokova s njega. Trgovina s Bliskim istokom premašuje 600 milijuna eura, uvozimo dio nafte iz Saudijske Arabije, a izvozimo drvo, električnu opremu, duhan, stoku i farmaceutske proizvode. No pravi rizik nije samo u bilateralnoj razmjeni, nego u onome što dolazi posredno: skupljoj energiji, skupljem transportu i mogućem novom valu uvezene inflacije.

Bloomberg

U središtu pažnje je Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi oko petine svjetske nafte i velike količine ukapljenog prirodnog plina. Nakon američkih i izraelskih napada na Iran te iranskih uzvratnih udara, promet tankera kroz tjesnac naglo je pao, prema nekim podacima i za više od 95 posto, a dio brodara i trgovaca privremeno je obustavio plovidbu.

Analitičari više institucija procjenjuju da bi u blažem scenariju Brent mogao ostati u rasponu od 80 do 90 dolara, dok bi u slučaju duljeg poremećaja opskrbe mogao prijeći 100 dolara. U pojedinim procjenama spominju se i razine od 108 ili 120 dolara po barelu.

JPMorgan je u takvom okruženju preporučio kupnju dionica europskih naftnih i plinskih kompanija, među njima Shella, TotalEnergiesa, Enija i Galpa. Banka navodi da te kompanije nude relativno povoljne valuacije i da bi im više cijene nafte poboljšale novčani tok.

Tržište plina također je pod snažnim pritiskom. Europske cijene prirodnog plina ponovno su snažno porasle, a nizozemski front-month ugovori dosegli su oko 53,26 eura po megavatsatu. Dodatni problem za Europu je zatvaranje katarskog Ras Laffana, najvećeg svjetskog izvoznog postrojenja za LNG, kao i činjenica da su europske zalihe plina već oslabljene nakon hladne zime.

Američki predsjednik Donald Trump potom je najavio da će SAD nuditi vojnu pratnju tankerima koji prolaze kroz Perzijski zaljev. Nakon te objave cijene nafte privremeno su se smirile, a Brent se stabilizirao oko 80 dolara. Unatoč tome, neizvjesnost ostaje visoka jer daljnji tijek cijena energije ovisi prije svega o tome koliko će dugo trajati poremećaji u prometu i opskrbi.

ZSE

Početak tjedna na regionalnim tržištima kapitala pokazao je koliko su i plitka tržišta osjetljiva na globalni šok sentimenta. Nakon napada na Iran, Crobex je potonuo više od tri posto, a SBITOP gotovo jednako, pri čemu su najlikvidnija izdanja i indeksi najbrže ugradili geopolitičku premiju rizika.

No već sredinom tjedna je Crobex gotovo nadoknadio velik dio prethodnog pada. U srijedu je do podneva porastao četiri posto, nakon što je u prethodna dva dana bio skliznuo 5,8 posto, a promet je premašio četiri milijuna eura. Rasle su gotovo sve važnije domaće dionice, uključujući Končar, Zagrebačku banku, AD Plastik, Podravku, Atlantic Grupu i Valamar, dok je u Ljubljani SBITOP nakon dvodnevnog pada od devet posto odskočio 4,6 posto.

Izvan dnevne volatilnosti, tekstovi otvaraju i dublju investicijsku sliku regije. Valiconovi podaci i analiza Zenela Batagelja sugeriraju da su regionalni brendovi poput Argete, Cedevite, Smokija i Vegete snažni ne zbog nostalgije, nego zbog konzistentnosti, prisutnosti na polici i sposobnosti da se ponašaju kao globalni igrači.

Na domaćem tržištu smo izdvojili Slatinsku banku, čija je dionica od kolovoza 2025. porasla 30 posto, uz mogući dividendni prinos od 9,3 posto ako isplati polovicu neto dobiti za 2025. godinu. Banka je i dalje vrednovana uz nizak P/B od 0,35.

U nesigurnijem okruženju raste i interes za fizičko zlato, za koje se procjenjuje da bi ulaganja u Hrvatskoj mogla dosegnuti pola milijarde eura. Sve to bit će i tema konferencije Bloomberg Adria Investment Outlook 25. ožujka u Zagrebu, gdje će fokus biti na stvarnom, inflacijom očišćenom prinosu, IPO iskustvima i odnosu između dionica, nekretnina, zlata i drugih klasa imovine.

 

Na domaćem tržištu kapitala i u korporativnom sektoru proteklih dana otvoreno je nekoliko važnih poslovnih i regulatornih tema, od vlasničkih sporova i bankarskih akvizicija do novih industrijskih partnerstava.

U Sloveniji je Upravni sud privremeno zaustavio izvršenje naloga agencije za nadzor osiguranja (AZN) kojim je društvima Adris grupa, Croatia osiguranje i Erste bilo naloženo da prodaju dionice Save Re. Regulator je utvrdio da se ta društva smatraju zajedničkim kvalificiranim imateljima 23,89 posto udjela bez prethodnog odobrenja, te im je naložio prodaju dionica kojima prelaze prag od 20 posto. Tvrtke su pokrenule upravni spor, a sud je obvezu prodaje privremeno obustavio do konačne odluke, dok zabrana ostvarivanja glasačkih prava iz spornih dionica ostaje na snazi.

Na domaćem bankarskom tržištu Hrvatska poštanska banka potpisala je ugovor o kupnji sto posto dionica Croatia banke od Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 15 milijuna eura. Transakcija još ovisi o regulatornim odobrenjima, a dio je strategije HPB-a da poveća tržišni udio.

DOK-ING

Končar je potpisao ugovor vrijedan 13,7 milijuna eura za izgradnju nove transformatorske stanice 110 kV Ražine u suradnji s HEP-ODS-om i HOPS-om, a možda najveća poslovna vijest tjedna je da će njemački Rheinmetall preuzeti 51 posto vlasničkog udjela u zagrebačkom DOK-ING-u. Vrijednost te transakcije nije objavljena, a partnerstvo predviđa razvoj besposadnih robotskih sustava za civilnu i vojnu upotrebu.

Jedna od zanimljivijih investicijskih priča dolazi iz Japana. Tvrtka Toto, globalno poznata po proizvodnji sanitarija, postupno je izgradila važnu poziciju u lancu opskrbe poluvodiča. Segment napredne keramike za proizvodnju memorijskih čipova već generira oko 40 posto operativne dobiti. Analitičari Bloomberg Adrije ističu da tržište kompaniju još uvijek dominantno percipira kao proizvođača sanitarija, što znači da potencijal tog tehnološkog segmenta nije u potpunosti ugrađen u valuaciju.

U domaćem kontekstu ponovno otvaramo pitanje održivosti mirovinskog sustava. Hrvatska je 2019. odustala od podizanja dobi za umirovljenje na 67 godina, dok sve više država EU tu granicu već primjenjuje ili je planira uvesti. Istodobno rashodi za mirovine snažno rastu, a između 41 i 48 posto isplata financira se iz državnog proračuna.

Promjene su vidljive i na tržištima predviđanja. Na platformi Polymarket prošlog je tjedna na geopolitička pitanja uloženo 425,4 milijuna dolara. Pritom su blockchain analitičari upozorili na sumnjive obrasce trgovanja, a američki zakonodavci pozvali na strožu regulaciju takvih tržišta.