Novi porezni udar paušalne obrtnike gura prema sivoj ekonomiji

Novi paket Vladinih mjera protiv inflacije izazvao je burne reakcije, a najviše kontroverzi odnosi se na drastično povećanje poreznog opterećenja za paušalne obrtnike. Dok Vlada tvrdi da se radi o antiinflacijskoj mjeri koja bi trebala stabilizirati cijene, kritičari upozoravaju na novi udar na mikro poduzetništvo.

U emisiji Spotlight, porezni stručnjak Ivan Čevizović analizirao je pozadinu i moguće posljedice ovih promjena, dovodeći u pitanje stvarne namjere zakonodavca. Glavno pitanje koje se postavlja jest hoće li ove mjere uistinu suzbiti inflaciju ili će, paradoksalno, proizvesti novi cjenovni pritisak.

Skupa cijena 'borbe' protiv inflacije

Prema izračunima Porezne uprave, povećanje poreznog opterećenja za paušalne obrtnike trebalo bi državnom proračunu donijeti oko 60 milijuna eura dodatnih prihoda. S druge strane, za poduzetnike u najvišem prihodovnom razredu godišnji troškovi porast će za čak 82 posto, odnosno za gotovo četiri tisuće eura. Vlada ovu mjeru predstavlja kao ključan dio antiinflacijskog paketa, no paušalni obrtnici već najavljuju kako će zbog većih davanja biti primorani podizati cijene svojih usluga.

Ivan Čevizović izražava duboku sumnju u proklamirani cilj mjere. "Teško je za povjerovati da ovo može doista riješiti problem inflacije", istaknuo je Čevizović. Prema njegovom mišljenju, stvarni razlog leži negdje drugdje. "S jedne strane očekuje se porast proračunskih prihoda od takvog poreza na dohodak i meni se čini da to zapravo ukazuje na glavni smjer. Potrebno je nadopuniti proračunske prihode kako bi se pokrili proračunski rashodi prije nego da bi to djelovalo antiinflatorno", pojasnio je.

Lov na prikriveno zapošljavanje ili neselektivni udar?

Jedno od glavnih opravdanja Vlade jest borba protiv zloupotrebe paušalnih obrta, odnosno suzbijanje prikrivenog zapošljavanja. Međutim, postavlja se pitanje gdje je granica između legitimne kontrole i kažnjavanja poduzetnika koji samostalno rade, imaju više klijenata i žive isključivo od svog rada na tržištu.

Čevizović smatra da je država mogla primijeniti znatno preciznije alate umjesto širokog povećanja poreznog tereta koje pogađa sve. "Je li država mogla ići preciznije kroz nekakve inspekcije, jasne kriterije, sankcije možda za poslodavce koji guraju radnike u nekakve paušalne obrte, nego kroz neko široko povećanje tereta, kompletnim skupinama paušala", pita se Čevizović.

Dodaje kako sama Vlada djeluje neodlučno, uspoređujući porezno opterećenje paušalnog obrta s onim od nesamostalnog rada, što smatra "potpuno promašenim", jer se radi o dvije fundamentalno različite kategorije. "Čini se kao da Vlada ne zna što bi točno s paušalnim obrtnicima", zaključuje.

Pravednost na kušnji: Tko plaća rast plaća u javnom sektoru?

Kontekst u kojem se donosi ova mjera posebno je važan. U posljednje tri godine plaće u javnom sektoru snažno su rasle, u nekim slučajevima i do 50 posto, što je stvorilo dodatan pritisak na državni proračun. Sada se teret prebacuje na najmanje tržišne poduzetnike, što otvara pitanje fiskalne pravednosti.

Čevizović smatra da su paušalni obrtnici postali laka meta. "Povećani rashodi u proračunu moraju se odnekud nadomjestiti i najjednostavnije je to nadomjestiti, naravno, povećanjem poreza. Ovdje se čini da su se našli izloženi tome upravo paušalni obrtnici s obzirom na tu nekakvu konstantnu priču da se oporezuju povoljnije od svih drugih", analizira Čevizović. Naglašava kako ovakva politika stvara dvostruki pritisak na gospodarstvo: s jedne strane, privatni sektor mora usklađivati plaće s javnim, a s druge, mora financirati te iste plaće kroz veće porezno opterećenje.

Rastu li cijene ili se gasi svjetlo?

Koje su realne posljedice novih mjera za mikro poduzetnike? Čevizović ne vjeruje da će doći do masovnog prelaska u druge oblike poslovanja, jer je paušalni obrt i dalje najpovoljnija opcija. Međutim, predviđa dva vjerojatna scenarija. "Vrlo vjerojatno kao i svaki put kad se povećaju porezi, i to potiče prelazak u sivu zonu, tako da jedan dio valja očekivati da će naprosto završiti u sivoj zoni", upozorava.

 

Drugi je scenarij, naravno, povećanje cijena. No, tu postoji ograničenje, posebno za one u najvišem razredu. Prelaskom praga od 60 tisuća eura prihoda obrtnici moraju ući u sustav PDV-a, što automatski znači da gube status paušalca. To im značajno ograničava manevarski prostor za dizanje cijena kako bi kompenzirali veća davanja.

Čini se da je najnovija Vladina mjera još jedan primjer parcijalne intervencije u porezni sustav bez promišljanja o cjelini. Umjesto da se sustavno riješi pitanje zloupotreba i stvori stabilan i predvidljiv okvir, pribjegava se kozmetičkim rješenjima koja najviše pogađaju one najmanje. Krajnji rezultat mogao bi biti suprotan od željenog – novi inflatorni pritisak i jačanje sive ekonomije, dok pravo rješenje u vidu cjelovite porezne reforme i dalje ostaje na čekanju.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.