Oštra poruka HUP-a Vladi: Kažnjavate ulaganja i produktivnost

Novi paket antiinflacijskih mjera koji je Vlada predstavila krajem svibnja podigao je veliku prašinu u poslovnim krugovima, a najviše polemika izazvao je prijedlog uvođenja poreza na prekomjerne profitne marže. Dok Vlada poručuje kako time želi spriječiti neočekivane profite u uvjetima krize, poslodavci upozoravaju da se radi o opasnom eksperimentu koji destimulira ulaganja i narušava predvidivost. U razgovoru za Bloomberg Adria TV, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić detaljno je objasnio zašto vjeruje kako je predložena mjera promašena i koji su, prema njegovu mišljenju, stvarni uzroci inflatornih pritisaka.

Stojić: Koncept 'prekomjerne dobiti' na klimavim nogama

Stojić je na samom početku bio izravan, istaknuvši kako osobno ne poznaje koncept prekomjerne dobiti u ekonomskoj teoriji i praksi. "Sama marža zapravo ništa ne govori o prekomjernoj profitabilnosti", upozorio je Stojić, pojašnjavajući kako je za stvarnu sliku potrebno gledati prinos na investirani kapital, dakle umnožak profitne marže i obrtaja uloženog kapitala.

"Može se dogoditi da u nekim djelatnostima koje imaju relativno visoke marže neki pomaci ništa ne znače u smjeru prekomjerne profitabilnosti. S druge strane, neki sektori s niskim maržama mogu ostvarivati zadovoljavajuću profitabilnost. Najveći problem je što malo-malo imamo promjene u poreznom sustavu, pogotovo one koje kreiraju neizvjesnost", rekao je Stojić.

Upozorio je i na niz praktičnih problema. Mjera bi nepravedno kaznila tvrtke koje su se u proteklom razdoblju oporavljale i sada se vraćaju na normalne razine poslovanja, što bi se prema Vladinom modelu moglo protumačiti kao ekstraprofit. Također, ne uzima u obzir jednokratne računovodstvene događaje, izvanredne naplate potraživanja ili situacije u kojima su poduzeća imala problem s rastom cijena sirovina, a sada se te cijene vraćaju u normalu, što računovodstveno može prikazati veću dobit. "Mislim da to zaista nema veze s prekomjernom dobiti", naglasio je.

Pravi uzrok inflacije?

Stojić se oštro usprotivio tezi da su poduzeća ostvarila prekomjerne profite zbog tržišnih okolnosti. Kao glavni generator inflacije i posljedično viših profita u nekim sektorima, označio je državu i nekontrolirani rast javne potrošnje.

"Ispravno bi bilo reći da oni nisu ostvarili takozvane prekomjerne dobiti zbog tržišnih okolnosti, nego prije svega zbog toga što je u Hrvatskoj zadnjih godina jako podignuta, da ne kažem napuhana, razina agregatne potražnje", kazao je Stojić. Potkrijepio je to podatkom da je masa plaća u javnom sektoru u posljednje tri godine porasla za čak 63 posto, čemu treba dodati još 800 milijuna eura rasta u ovoj godini. "To nema nikakve veze s kretanjem produktivnosti. Kada imate tako ogroman nesrazmjer, nemojmo se čuditi da imamo inflaciju", poručio je.

Istaknuo je i kako je Hrvatska po udjelu mase plaća u BDP-u (13,5 posto) dospjela na drugo ili treće mjesto u Europskoj uniji, odmah iza Danske, a prestići će i Finsku. "To su zemlje koje imaju daleko bolju kvalitetu javne usluge", dodao je.

Opasnost od gušenja ulaganja i produktivnosti

Prema HUP-u, najveća opasnost predloženog poreza leži u gušenju ulaganja koja su jedini dugoročni lijek protiv inflacije. Stojić tvrdi da se ovakvim mjerama obeshrabruju investicije jer se stvara neizvjesnost hoće li buduća dobit, proizašla iz ulaganja, biti dodatno oporezivana.

"Imate niz poduzeća koja su značajno ulagala, pa i potpuno investirala svoju dobit u nova područja koja podižu vrijednost njihovim proizvodima ili su mijenjali tržišta. Oni koji su ulagali nisu bez razloga podigli svoju profitabilnost", objasnio je. Postavio je i provokativno pitanje koje ilustrira apsurdnost takve politike: "Znači li to da ćemo ubuduće kao prekomjernu dobit oporezivati dobit koja nastaje zbog povećanja produktivnosti kao rezultat ulaganja u umjetnu inteligenciju? Bilo bi zaista tragično da država ubire danak iz povećanja produktivnosti, umjesto da taj novac posluži za daljnja ulaganja i jačanje standarda građana."

Stojić je napomenuo da je na razini cijelog nefinancijskog sektora u prošloj godini operativna, pa i neto marža, čak i blago smanjena, što znači da ne postoji racionalno opravdanje za tako širok zahvat koji bi obuhvatio praktički sva srednja i velika poduzeća.

Kao alternativu, HUP predlaže poticanje ulaganja potpunim poreznim rasterećenjem reinvestirane dobiti. "U godini kada vidimo da su prilike u okruženju krhke, kada ekonomija europodručja stagnira i kada se u Hrvatskoj prepolovio tempo rasta bruto ulaganja, mi namećemo nešto što obeshrabruje ulaganja", zaključio je Stojić, dodavši da bi se poduzeća za koja se iz bilanci vidi da ulažu trebalo potpuno osloboditi "takvih eksperimenata u poreznoj politici".

Cijeli razgovor pogledajte u videu.