Hrvatska lansira strategiju razvoja svemirskih tehnologija

Svemirska industrija posljednjih godina izrasta u jedno od ključnih područja tehnološke konkurentnosti, a Europska unija sve više ulaže u svemirske i tehnologije dvojne namjene kako bi ojačala vlastite industrijske i sigurnosne kapacitete. U tom kontekstu, Hrvatska je po prvi put svemirske tehnologije uvrstila u Nacionalni plan razvoja industrije, prihvativši prijedlog tvrtke Protostar Labs.

Što to znači za razvoj domaće visokotehnološke industrije i može li Hrvatska pronaći svoju nišu u sektoru koji će do 2035. godine, prema procjenama McKinseyja, vrijediti 1,8 bilijuna dolara, za Bloomberg Adria TV objašnjava Filip Novoselnik, osnivač i direktor Protostar Labsa.

Pomak s države na privatni sektor

Globalna svemirska industrija snažno raste, no njezin se model poslovanja iz temelja promijenio. Dok su nekada projekti bili rezervirani za velike državne agencije, danas je koncept obrnut. Vlade i javna tijela postali su glavni naručitelji, dok je isporučitelj privatni sektor, kaže Novoselnik.

"Možemo vidjeti da i najbogatiji ljudi svijeta danas ulažu u tvrtke iz svemirske industrije ili čak osnivaju svoje kompanije", ističe Novoselnik. Kao primjer navodi Poljsku, koja snažno napreduje i već ima jednog jednoroga u tom sektoru. "Tu leži prilika i za Hrvatsku. Naše kompanije mogu se ugraditi u taj globalni lanac vrijednosti i postati dobavljači kritičnih tehnologija", dodaje.

Svaki euro uložen u svemirski sektor generira do šest eura povrata kroz razne učinke u gospodarstvu, napominje Novoselnik, odbacujući percepciju da su takva ulaganja trošak. Tehnologije koje svakodnevno koristimo proizašle su upravo iz svemirske industrije, koja je po svojoj prirodi dvojne namjene, što povećava njezin tržišni potencijal i privlači sve veći interes privatnog kapitala.

Hrvatska na početku svemirskog puta

Trenutno u Hrvatskoj postoji četrdesetak kompanija koje su na neki način povezane sa svemirskim sektorom, no Novoselnik smatra da se radi tek o "začetku industrije". Od tog broja, tek desetak do 15 tvrtki snažnije je fokusirano na svemir.

"Industrija se kod nas budi, iako smo u ranoj fazi. Ono što nam nedostaje jest snažniji ekosustav. Tvrtke nisu povezane, rade odvojeno i nedostaje nam zajedničkih projekata te suradnje sa znanstvenim institucijama", objašnjava Novoselnik.

Upravo zato je uvrštavanje svemirske industrije u nacionalnu strategiju ključan prvi korak. "Time se prvi put jasno prepoznaje svemirska industrija kao područje strateškog interesa. To šalje signal tvrtkama, investitorima i europskim partnerima", kaže. Ipak, upozorava da je strategija tek početak te da sada moraju slijediti konkretne mjere poput potpora za istraživanje, razvoj, međunarodne projekte i stvaranje stručnih kadrova.

Specijalizacijom protiv velikih igrača

Europa želi graditi vlastite svemirske i obrambene kapacitete, a novi Europski fond za konkurentnost predviđa 125 milijardi eura upravo za te industrije. Mogu li se male tvrtke iz Hrvatske natjecati za ta sredstva? Novoselnik vjeruje da mogu.

"Ne možemo konkurirati veličinom, ali možemo specijalizacijom. Vjerojatno nećemo graditi rakete ili velike satelite, ali možemo razvijati komponente i kritične tehnologije koje će europski integratori koristiti u svojim projektima", navodi. Kao primjere ističe ugradbena računala, umjetnu inteligenciju, optičke sustave, kamere, elektroniku, softver i nove materijale. "To su niše gdje možemo biti konkurentni. Cilj treba biti da hrvatske tvrtke postanu dobavljači tehnologija za europsku svemirsku industriju."

Iako su programi poput Europskog obrambenog fonda zahtjevni i njima dominiraju veliki igrači, Novoselnik smatra da su europski projekti za istraživanje i razvoj, kao i suradnja s Europskom svemirskom agencijom (ESA), prilika za male tvrtke da grade kompetencije i reference.

Ljudi su ključ, a ne kapital

Na pitanje što je najveći izazov za stvaranje ekosustava – kapital ili ljudi – Novoselnik odgovara bez oklijevanja. "Najveći izazov su ljudi. Kapital će već doći gdje postoje kvalitetni proizvodi, a globalno tržište postoji".

Problem je, kaže, što Hrvatska nema dugu tradiciju u svemirskoj industriji niti razvijene obrazovne programe u tom sektoru. Ljudske resurse nije moguće stvoriti preko noći. "Zato je dugoročno važno ulagati u obrazovanje, uz suradnju tvrtki i fakulteta, kako bismo zadržali talente u Hrvatskoj. Moramo mladim inženjerima i znanstvenicima omogućiti da rade na izazovnim projektima ovdje, a ne da moraju odlaziti u inozemstvo."

Uspjeh nacionalne strategije mjerit će se brojem novih, visokokvalificiranih radnih mjesta, rastom broja tvrtki u sektoru te, najvažnije, brojem proizvoda koje će hrvatske tvrtke izvoziti globalnim partnerima. Ako se nakon strategije donesu i konkretne mjere, prvi vidljivi rezultati mogli bi se, prema njegovoj procjeni, očekivati za tri do pet godina.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.