Potop dionice Luke Koper. Što se događa s ovogodišnjom zvijezdom slovenske burze?

Dionica Luke Koper u posljednjih mjesec dana snažno pada. Od početka rujna izgubila je oko 20 posto vrijednosti; njezinom se dionicom trguje nešto iznad granice od 100 eura, dok je još 11. rujna cijena iznosila 130 eura. Jučer se dionicom trgovalo u rasponu između 104,5 i 105 eura, a na toj je cijeni trgovanje i završeno. Rekord je dionica inače dosegnula 7. kolovoza pri cijeni od 136 eura.

Koji su razlozi za tako snažan pad dionice kompanije koja pripada slovenskim blue chipovima uključenima u indeks SBITOP? Što misle poznavatelji prilika i što kaže vodstvo Luke Koper?

"Luka Koper posluje dobro, a pozitivna ostaju i očekivanja za treće tromjesečje. Stoga nedavni pad tečaja pripisujem prije svega niskoj likvidnosti dionice i kratkoročnom sentimentu ulagača, a ne poslovanju društva", odgovara analitičar Ilirike Lojze Kozole.

Kozole ističe problem niske likvidnosti u povezanosti s lošim vijestima. "Uz nisku likvidnost dionice, već i vijest koju dio ulagača doživljava kao negativnu može biti dovoljna za izrazitiji pad tečaja, iako nema značajan izravan utjecaj na poslovanje. Dobar primjer su vijesti o zaoštravanju situacije u Crvenom moru i napadima Huta. Te vijesti mogu negativno utjecati na sentiment prema logističkom sektoru, iako je velik dio pomorskog prometa već preusmjeren oko Afrike, a logistički su se lanci novim okolnostima u velikoj mjeri prilagodili već odavno", objašnjava Kozole.

Bilo bi potrebno više dionica u slobodnom optjecaju

Luki Koper stoga bi, prema njegovu mišljenju, bio potreban barem jedan, a još bolje dva održavatelja likvidnosti koji bi osiguravali stalnu prisutnost kupovnih i prodajnih naloga te smanjili raspon između njih. Povećanju likvidnosti pridonijelo bi i povećanje udjela dionica u slobodnom optjecaju (free float), dodatno predlaže Kozole, s naglaskom na uključivanje domaćih kućanstava. Većinu dionica trenutačno drže država i s njom povezani fondovi.

Republika Slovenija izravno posjeduje 51 posto društva, SDH 11,13 posto, a KAD 4,98 posto. "Bilo bi smisleno razmisliti o postupnom puštanju dodatnih tri do pet postotnih bodova kapitala na tržište, primjerice iz udjela SDH-a. Država bi pritom zadržala većinsku kontrolu, a dionica bi dobila na likvidnosti i postala privlačnija domaćim kućanstvima", predlaže Kozole. Takav bi potez omogućio šire vlasništvo nad jednom od najvažnijih slovenskih kompanija i veće sudjelovanje slovenskih kućanstava u njezinome dugoročnom razvoju.

Poslovna slika Luke Koper prema mišljenju Kozoleta ostaje pozitivna. "Kompanija u posljednjim godinama posluje odlično, uspjela je povećati prodajne cijene, a ujedno se nalazi u opsežnom investicijskom ciklusu", poručio je za Bloomberg Adriju. Kozole podsjeća i na skorije otvaranje drugog kolosijeka Divača–Koper, predviđeno za 2027. godinu, koje će povećati željezničke kapacitete i dugoročno ojačati konkurentnost luke.

"Korekcija je bila neizbježna"

Za analitičara tvrtke Ipopema Vladana Pavlovića tako snažan pad cijene dionice Luke Koper nije iznenađenje, budući da je prema njegovu mišljenju i prethodni brzi rast od sredine lipnja do početka kolovoza bio neutemeljen. "Dionicom se trgovalo kao da je riječ o tehnološkoj kompaniji, a ne o sporo rastućem infrastrukturnom akteru", odgovorio je za Bloomberg Adriju. Podsjetio je da su u Ipopemi početkom kolovoza za Luku Koper izdali preporuku za prodaju dionice (Sell).

Zbog brzog rasta korekcija je prema mišljenju Pavlovića bila neizbježna, a pokrenuli su je vjerojatno iznenadni skok prinosa na desetogodišnje američke državne obveznice, unovčavanje dobiti nakon brzog rasta, razkorak između temeljnih pokazatelja i stvarne vrijednosti te sad već vrlo skromna dividenda, koja je znatno ispod bezrizičnog prinosa. "Uz to su sadašnji i budući vrednosni multiplikatori znatno premašili sve dosadašnje povijesne prosjeke", kaže Pavlović, koji profesionalno prati poslovanje Luke Koper.

I dalje među najboljima u indeksu SBITOP

Cijena dionice Luke Koper, gledajući na dulje razdoblje, i dalje je odlučno u zelenom. Cijena je unatoč rujanskom padu još uvijek 51 posto viša nego prije godinu dana, što je drugi najbolji rezultat među svim dionicama u indeksu SBITOP. Na prvom je mjestu Telekom Slovenije, koji je u godinu dana porastao za 52 posto, dok je na trećem mjestu NLB s rastom cijene dionice od 50 posto.

Iz uprave Luke Koper, koju vodi Nevenka Kržan, priopćili su da kratkoročna kretanja tečaja dionice ne komentiraju, "budući da na njegovo oblikovanje, uz poslovanje društva, utječu brojni čimbenici na tržištu kapitala."

"I dalje ostajemo usmjereni na stabilno poslovanje, provedbu razvojne strategije te opsežan investicijski ciklus kojim povećavamo kapacitete i dugoročnu konkurentnost društva. Dugoročni poslovni temelji društva ostaju čvrsti, a naši su prioriteti stvaranje vrijednosti za dioničare te osiguravanje daljnjeg razvoja društva", odgovorili su iz Luke Koper.

Grupa Luka Koper u prvom je polugodištu ostvarila 206,1 milijun eura prihoda, što je 9,8 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Operativna dobit (EBIT) na godišnjoj je razini porasla za osam posto, na 57,1 milijun eura, čime je planiranu premašila za 45 posto.

Čista neto dobit grupe porasla je za 10,6 posto, na 48,08 milijuna eura, te je od planirane bila viša za čak 42 posto, odnosno za 14,1 milijun eura. U kompaniji uspješne rezultate pripisuju rastu pretovara kontejnera i strateškoj ulozi luke u sjevernom Jadranu.

Što kažu Bloomberg Adrijini analitičari? Glavni razlog pada cijene dionice je profit taking nakon iznimno snažne prve polovice godine. Od početka godine do vrhunca u kolovozu dionica Luke Koper porasla je oko 80 posto, znatno više od usporedivih kompanija poput Luke Rijeka i luke Hamburg koje su u istom razdoblju porasle oko 30 i jedan posto. Nakon tako snažnog rasta dio ulagača odlučio je realizirati dobit. Pad je dodatno pojačala relativno niska likvidnost dionice. Kod manjeg broja kupaca na tržištu izlazak nekoliko većih investitora može imati znatno veći utjecaj na cijenu. Slična, iako znatno blaža korekcija vidljiva je i na cijelom slovenskom tržištu. SBITOP je od vrhunca u kolovozu pao oko pet posto, nakon vrlo snažnog prvog dijela godine i rasta od oko 30 posto. Za usporedbu, hrvatski CROBEX od početka godine do kolovoza porastao je malo manje od 20 posto, dok je europski STOXX 600 ostvario znatno umjereniji rast (devet posto). Dodatni pritisak mogla je stvoriti i vijest da Slovenska vlada nije donijela odluku o izgradnji novog tankerskog veza niti LPG terminala. Razvojni program luke za razdoblje 2026.–2030. predviđa samo pripremu projektne dokumentacije za mogući novi tankerski vez, dok bi eventualna realizacija ovisila o ekonomskoj i okolišnoj opravdanosti projekta. Ipak, s obzirom na to da projekt ranije nije bio formalno odobren, teško je ovu vijest smatrati glavnim razlogom pada dionice. Rudi Lukačić, analitičar tržišta Bloomberg Adrije