Ljubljanska burza diše za vrat Zagrebu

Nakon nekoliko godina razmjerno umjerenog trgovanja, i Zagrebačka i Ljubljanska burza prošle su godine doživjele snažan zamah. Iako hrvatsko tržište po opsegu trgovanja ostaje najveće u regiji te je prošle godine ostvarilo otprilike 31 milijun eura više prometa od slovenskog, razlika između burzi znatno se smanjila, a pritom je slovenski dio grupe Zagrebačke burze ostvario čak i veću dobit prije oporezivanja od hrvatskog segmenta.

Ukupni promet na burzi u Ljubljani povećao se za 65 posto i dosegnuo 834,6 milijuna eura, dok je u Zagrebu porastao za čak 88 posto, na 865,8 milijuna eura. U pozadini rasta bili su prvenstveno rekordni prinosi dionica, veća aktivnost ulagača i ponovno buđenje zanimanja za tržišta kapitala u regiji.

Snažan rast indeksa SBITOP, koji je prošle godine premašio 50 posto, nastavlja se i ove godine, budući da je u prvih pet mjeseci dobio oko petinu vrijednosti, a prije izbijanja rata između SAD-a i Izraela protiv Irana dosegnuo je i najvišu razinu u svojoj povijesti.

Prošle se godine broj sklopljenih poslova povećao za 16,7 posto, na 80.493. Najveći promet ostvarile su dionice prve kotacije, koje su pridonijele s više od 800 milijuna eura, odnosno gotovo cjelokupnim prometom na tržištu. Među dionicama kojima se najviše trgovalo bile su dionice Krke, NLB-a i Petrola.

Kako je u intervjuu prošle jeseni rekao prvi čovjek Ljubljanske burze Marko Bombač, nije tajna da je povećanje prometa dobro i za samu burzu.

Čisti prihodi od prodaje povećali su se za 12 posto, na 2,53 milijuna eura, a čista dobit za 57 posto, na 354 tisuće eura. Burza je na kraju godine ostvarila gotovo 3,4 milijuna eura kapitala i ostala bez financijskih dugova.

"Do 2028. godine želimo rasti dvostruko brže nego u proteklih pet godina. Naši prihodi neizravno pokazuju razvijenost tržišta – veći prihodi znače veću zrelost tržišta", rekao je Bombač, dodavši kako će već optimistično postavljene ciljeve sada morati čak i podići.

Važna novost za slovenske ulagače bilo je uvrštenje slovenskih dionica na platformu Interactive Brokers, kao i dolazak novih ETF fondova. Osim toga, država je nastavila s izdanjem narodnih obveznica, koje su na tržište privukle brojne nove male ulagače.

Vlasnica Ljubljanske burze znatno povećala dobit

Iako je rast Ljubljanske burze bio impresivan, Zagrebačka burza po opsegu trgovanja ostaje veće tržište. Prošle je godine ukupni promet dosegnuo 865,8 milijuna eura, što je 88 posto više nego godinu prije. Promet u knjizi naloga povećao se za 70 posto, na 602 milijuna eura, pri čemu je promet dionicama dosegnuo 518 milijuna eura.

Posebno se ističe rast blok transakcija. One su prošle godine ostvarile čak 263,5 milijuna eura prometa, što je više nego dvostruko više u odnosu na godinu prije. Samo blok promet dionicama skočio je za 170 posto, na 247 milijuna eura.

Hrvatsko je tržište u 2025. godini bilo i znatno aktivnije u pogledu novih uvrštenja. Na burzu su ušle tvrtke Ing-Grad, Žito i Tokić, a uz to je uvršteno više obveznica, trezorskih zapisa te novih izdanja dionica.

Ljubljanska burza je još od 2015. godine u stopostotnom vlasništvu Zagrebačke burze, pa su obje tvrtke dio iste grupe. Grupa Zagrebačke burze u 2025. godini ostvarila je 5,05 milijuna eura poslovnih prihoda, što je 26,6 posto više nego godinu prije.

Još je izraženije rasla profitabilnost. EBITDA se povećao za 128 posto, na 876 tisuća eura, a čista dobit za 182 posto, na 556 tisuća eura. Glavni razlog za poboljšanje poslovanja bio je snažan rast trgovanja na obama tržištima te više novih uvrštenja financijskih instrumenata.

Prihodi od provizija i članarina, koji su izravno povezani s opsegom trgovanja, povećali su se za 61 posto, na 2,16 milijuna eura. Prihodi od uvrštenja novih instrumenata porasli su za 48 posto, dok su prihodi od održavanja kotacija porasli za devet posto.

Slovenski dio grupe profitabilniji od hrvatskog

Iako hrvatsko tržište ostvaruje više prometa i prihoda, podaci grupe pokazuju da je slovenski segment u 2025. godini ostvario veću dobit. Segment Slovenija ostvario je 2,37 milijuna eura vanjskih prihoda i 407 tisuća eura dobiti prije oporezivanja, dok je hrvatski segment ostvario 2,75 milijuna eura prihoda i 325 tisuća eura dobiti prije oporezivanja.

To znači da Ljubljanska burza ostaje važan dio regionalne strategije Zagrebačke burze, koja osim Ljubljane uključuje i udjele u Makedonskoj burzi, tvrtki SEE Link te europskom projektu EuroCTP.

Uprave obiju burzi procjenjuju da se povoljno poslovanje nastavlja i u 2026. godini. Ljubljanska burza iza sebe ima rekordan rast indeksa SBITOP, dok Zagrebačka burza izvještava o nastavku povećanog trgovanja već u prvom tromjesečju ove godine.

Na hrvatskoj strani među glavnim projektima bit će daljnja digitalizacija burzovnih usluga, razvoj ESG proizvoda, uvođenje mogućnosti kratke prodaje (short sellinga) te sudjelovanje u projektu povezivanja srednjoeuropskih i istočnoeuropskih burzi JUNCTUS. Ljubljanska burza pak nastavlja aktivnosti za povećanje likvidnosti tržišta, privlačenje novih ulagača i veću prepoznatljivost slovenskog tržišta kapitala u međunarodnom prostoru.