Dionica Žita na najnižoj razini od IPO-a, dokad će tražiti novo dno?

Dionica Žita posljednjih je dana na najnižim razinama od inicijalne javne ponude (IPO) koja je odrađena u srpnju 2025. godine. Podsjetimo, IPO je bio težak 130 milijuna eura, a alocirano je više od 6,4 milijuna dionica po cijeni od 20,3 eura.

Tjedan je cijena dionice Žita na Zagrebačkoj burzi (ZSE) zatvorila na 17,5 eura. U godinu dana je potonula za 19,6 posto, a dodatna sol na ranu ulagačima je što je u tom istom razdoblju Crobex porastao preko 14 posto. Dakle, Žito je tijekom godine ostvarilo slabije rezultate od šireg hrvatskog tržišta za otprilike 34 postotna boda, što je nemali jaz koji je donekle ublažila isplata dividende od 0,61 eura po dionici početkom srpnja (dividendi prinos od 3,4 posto, ako uzmemo cijenu od 18 eura).

Na pitanje zašto Žito tone na burzi nema jednostavnog odgovora – možda je dionica na IPO-u bila precijenjena pa je ovo realna korekcija. Naši analitičari od početka su upozoravali kako je valuacija Žita bila nešto viša u odnosu na konkurente, iako ih je zbog specifičnosti poslovnog modela Žita teško komparirati. Loši klimatski uvjeti i suša negativno utječu na urod žitarica, cijene svinjetine su na vrlo niskim razinama, a tu je i strah od afričke svinjske kuge (ASK) pa i to djeluje kao otegotna okolnost. Standardno svoju negativnu ulogu igra plitko i nelikvidno domaće tržište kapitala.

Puno je realnih faktora u igri, a za vrijeme pisanja teksta stigla je još jedna potencijalno zanimljiva vijest objavljena na ZSE-u. Naime, objavljeno je kako je Žito potpisalo sporazum o prekidu ugovora s Interkapitalom kao održavateljem tržišta (market makerom) pa će biti interesantno vidjeti hoće li to, i kako, utjecati na kretanje cijene dionice.

Ako uzmemo u obzir uobičajene zadaće market makera, ovaj potez može značiti širenje bid-ask spreada, niži volumen i likvidnost trgovanja te veću volatilnost cijena. Drugim riječima, ako Žito ne potpiše sporazum s novim  održavateljem tržišta nakon 30. listopada, kada prestaje ugovor s Intrekapitalom, to bi načelno moglo dodatno oslabiti dionicu.

Općenito gledajući – osim nedavne objave da su dovršili 3,8 milijuna eura vrijednu investiciju u solarnu elektranu u Čepinu - grandioznih vijesti i najava iz same kompanije nema pa ćemo se ukratko osvrnuti na poslovne rezultate u prvoj polovici ove godine.

Akvizicije utjecale na strukturu bilance

Žito je polugodište završilo sa snažnim rastom prihoda, ali i značajnim padom profitabilnosti. Akvizicije novih tvrtki podigle su prihode od prodaje za 21 posto, na 167,6 milijuna eura, ali neto dobit se prepolovila na 8,7 milijuna eura.

Motor rasta prihoda bila je konsolidacija četiri nova društva u grupu. Nakon što je u siječnju u poslovne knjige uključena Mesna industrija Ravlić, u ožujku je pridružena tvrtka Anabbela, a u svibnju je zaključen proces preuzimanja Zvijezde plus i Zvijezde Slovenije od Fortenova Grupe. Ukupna vrijednost transakcije za Zvijezdu iznosila je 115,7 milijuna eura.

Ove akvizicije ozbiljno su utjecale na strukturu prihoda Grupe. Segment Industrije – koji sada obuhvaća proizvodnju stočne hrane, ulja, delikatesa, mesnih proizvoda te električne energije - čini 57 posto ukupnih prihoda, što je značajno više nego godinu ranije. Prihodi ovog segmenta porasli su za čak 76 posto, na 95,1 milijun eura.

S druge strane, segment stočarstva našao se pod snažnim udarom nepovoljnih tržišnih okolnosti. Prihodi su u tom segmentu pali za 25 posto na 29,4 milijuna eura. Kao glavne razloge iz uprave Žita su naveli niske burzovne cijene svinja na domaćem i europskom tržištu te i kontinuirani pritisak zbog širenja afričke svinjske kuge. Iako na farmama Grupe nije zabilježen niti jedan slučaj zaraze, stroge mjere i podjela na zone ograničenja narušavaju proizvodnju.

Dodatni utjecaj na profitabilnost imala je i Mesna industrija Ravlić, koja je nakon dugogodišnjih poslovnih poteškoća tek na početku procesa restrukturiranja te je u konsolidaciju unijela negativan poslovni rezultat, što je, kako navode iz kompanije, u skladu s očekivanjima.

Akvizicija Zvijezde odvela je je kompaniju iz plusa od 16-ak milijuna eura u neto dug od 114,7 milijuna eura pa omjer neto duga i EBITDA-e Žita sada iznosi približno 2,05x.

Što dioničari mogu očekivati?

U izostanku bitnih vijesti iz kompanije, dioničarima kao orijentir ostaje iščekivanje izvješća o poslovanju za treći kvartal, a do tada će dionica vjerojatno tražiti novo dno.

Činjenica je da je Žito kroz akvizicije dobilo osjetno veću tržišnu snagu i da rade zaokret prema segmentima s višom dodanom vrijednosti. U našim analizama već smo konstatirali kako imaju zaokruženu proizvodnju koja djeluje anticklički, ulažu u energetsku samodostatnost, a valja napomenuti i kako posluju u sektoru koji strateški trebamo jačati na državnoj razini.

No, tek ćemo vidjeti kako će uprava reagirati na izazove koje su pred njima. Zaduženost je narasla, a i kamate idu prema gore. Morat će se ozbiljno pozabaviti restrukturiranjem MI Ravlić, s tim da će i integracija velikog sustava Zvijezde biti solidan operativni zalogaj.