Miniobveznice postaju hit među kompanijama, ali ovaj oblik financiranja nije za svakoga

Miniobveznice posljednjih godina dobivaju sve značajnije mjesto na hrvatskom, ali i regionalnom tržištu financiranja korporativnog sektora. U Italiji, koja slovi za jedno od najrazvijenijih europskih tržišta za takve instrumente, samo je prošle godine izdano više od dvije stotine takvih obveznica u vrijednosti od oko dvije milijarde eura.

Sličan trend sada se prelijeva i na naše prostore. O razlozima rastućeg interesa, prednostima ovog instrumenta i daljnjem potencijalu razvoja u razgovoru za Bloomberg Adria TV govorio je Goran Kursan, pomoćnik izvršnog direktora iz tima za tržišta kapitala u PBZ-u.

Privredna banka Zagreb je, u sklopu inicijative svoje matične Intesa grupe koja na talijanskom tržištu izdaje miniobveznice od 2016. godine, uspješno preslikala taj model na domaće i regionalno tržište. Do sada je PBZ aranžirao 23 izdanja u Hrvatskoj i Sloveniji, ukupne vrijednosti od oko 141 milijun eura, a tržištu su se nedavno pridružile i Zagrebačka te Erste banka.

Dodatni izvor financiranja bez zaloga u nekretninama

Kursan ističe kako ga je, unatoč dugogodišnjem iskustvu na tržištu kapitala, pozitivno iznenadio velik interes kompanija ne samo u Hrvatskoj i Sloveniji, već i u zemljama poput Srbije, koja tradicionalno nije bila naviknuta na financiranje putem korporativnih obveznica. Prema njegovim riječima, miniobveznice ne zamjenjuju klasične kredite, već nude dodatni način financiranja koji klijentima omogućuje diversifikaciju duga.

Ključna razlika u odnosu na standardni bankarski kredit leži u sredstvima osiguranja. Miniobveznica je prvenstveno neosiguran proizvod. To znači da agent i investitor vjeruju u budući novčani tijek kompanije, bez zahtjeva za klasičnim zalogom na nekretninama. Kursan objašnjava da je ovaj proizvod namijenjen kvalitetnim poduzećima s dobrim poslovanjem i stabilnim novčanim tijekom, kojima je trošak zalaganja nekretnina previsok ili im iz nekog razloga trenutno ne odgovara. Od kompanije se očekuje da može opravdati povjerenje i dokazati da će u dogovorenom, često sedmogodišnjem razdoblju, uspješno vraćati svoja zaduženja.

Prvi korak prema tržištu kapitala i marketinški potencijal

Jedan od glavnih razloga zašto se kompanije odlučuju na ovaj korak je i snažan marketinški efekt. Izdavanje miniobveznica šalje jasnu poruku o sazrijevanju kompanije, posebno kada je riječ o malim i srednjim poduzećima. Time pokazuju da pristup tržištu kapitala nije rezerviran isključivo za najveće igrače i takozvane "blue chip" kompanije.

Izdavatelji na ovaj način signaliziraju da ne žele ostati zatvoreni isključivo u okvirima bankarskog duga, već da dugoročno razmišljaju o tržištu kapitala i imaju ozbiljne intencije za daljnji razvoj. Miniobveznica im služi kao relativno jednostavan i brz proizvod putem kojeg mogu testirati vlastitu spremnost za veće iskorake.

Kao jedan od uspješnih primjera, Kursan je naveo kompaniju Inkom, jednog od najvećih proizvođača sladoleda na ovom području, koji je bio prvi izdavatelj u Sloveniji. Izdanja miniobveznica privlače kompanije koje već imaju dokazane rezultate, ali planiraju nove kapitalne investicije, akvizicije ili uvođenje novih proizvoda.

Kome ovaj instrument nije namijenjen?

Iako je interes velik i banka svakodnevno zaprima brojne upite, Kursan upozorava da miniobveznice nisu za svakoga. Na prvom mjestu, ovaj proizvod nije namijenjen startup kompanijama. Ako poduzeće ima samo dobru ideju koja još nije potvrđena kroz konkretne financijske rezultate u računu dobiti i gubitka, za njih su prikladniji drugi oblici financiranja dostupni na tržištu.

Također, kompanije koje posjeduju velik broj nezaloženih nekretnina i kojima davanje takvog osiguranja ne predstavlja problem, često će i dalje pronalaziti povoljnije uvjete u klasičnim kreditima. Isto vrijedi i za poduzeća koja izbjegavaju pozornost javnosti. Izdavanje obveznica zahtijeva određenu razinu transparentnosti, pa za kompanije koje ne žele javno izlagati informacije o svom zaduživanju, bankarski kredit ostaje optimalnije rješenje.

S obzirom na to da su izdanja putem Intese na četiri regionalna tržišta u samo dvije godine premašila iznos od 200 milijuna eura, jasno je da je riječ o segmentu gospodarstva koji posjeduje ogroman potencijal. Kursan je izrazio snažno uvjerenje da će se ovaj pozitivan trend nastaviti i u idućim godinama, otvarajući domaćim i regionalnim kompanijama nove, fleksibilnije puteve do kapitala potrebnog za rast i razvoj.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.