Dražetić: 'Još nije pravi trenutak za ulazak u obveznice'

Nakon kratkog predaha, globalna rasprodaja obveznica obilježila je početak jesenskog trgovanja, a desetogodišnji prinosi na američke trezorske obveznice skočili su na najviše razine u više od desetljeća. Strahovi od rastućih cijena nafte i kontinuirane inflacije ne jenjavaju, što potiče nervozu na tržištima.

U emisiji Bloomberg Adria Connect, Ivan Dražetić, šef odjela fiksnih prihoda u Interkapitalu, analizirao je trenutno stanje na tržištu obveznica, osvrnuvši se na ključne faktore koji pokreću ovaj snažan rast prinosa i dao procjenu kako bi ovi trendovi mogli utjecati na investicijske portfelje u nadolazećem razdoblju.

Brzina rasta prinosa i geopolitički rizici

Komentirajući dramatičan porast prinosa u posljednjem kvartalu, Dražetić je istaknuo brzinu kojom se promjene odvijaju. Prinos na desetogodišnje američke obveznice porastao je za oko 75 baznih bodova u samo tri mjeseca, što predstavlja pravi tržišni kuriozitet. Prema njegovim riječima, takva dugotrajna i brza uzlazna putanja nije viđena još od sredine 2007. godine.

Upitan o tome što se mora promijeniti na geopolitičkom i fiskalnom planu kako bi se prinosi stabilizirali ili barem prestali rasti, Dražetić je naglasio dva ključna preduvjeta. Prvi je normalizacija odnosa na Bliskom istoku, odnosno osiguravanje slobodnijeg prolaska nafte i naftnih derivata kroz Hormuški tjesnac. Iako bi povratak na uvjete s početka godine bio idealan, svjestan je da je to u ovom trenutku daleko od realnosti.

Drugi ključni faktor je provedba mjera fiskalne konsolidacije u državama koje imaju visok udio javnog duga u BDP-u. Tu se prvenstveno misli na Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francusku i Italiju. Iako neke zemlje, poput Francuske, najavljuju mjere, one se uglavnom baziraju na povećanju prihoda, što je manje povoljno za državnu bilancu od smanjenja rashoda. Budući da trenutno ne vidimo pomake ni u jednom od tih ključnih područja, daljnji rast prinosa u nadolazećem razdoblju ostaje vrlo izgledan scenarij.

Granica održivosti duga

Iako su se na tržištu pojavile špekulacije o mogućem rastu prinosa na američke desetogodišnje obveznice do razine od šest posto, Dražetić je prema takvim prognozama izrazito skeptičan. Naglašava da bi takva razina bila iznimno opasna za američku ekonomiju.

"Skloniji sam vjerovati da će američka administracija odustati od geopolitičkih napetosti nego da će prinosi doći na šest posto. Razlog je vrlo jednostavan. Kada uzmete u obzir koliko Amerikanci moraju obnavljati duga svake godine, prinos od šest posto predstavljao bi granicu održivosti", objašnjava Dražetić. Prema njegovoj procjeni, razine od pet do možda 5,40 posto mogle bi poslužiti kao snažna točka otpora za američke obveznice na dužem kraju krivulje, dok bi prelazak te granice izazvao prevelik pritisak na proračunske izdatke za kamate.

Kada je riječ o inflaciji i potezima središnjih banaka, Dražetić podsjeća da centralni bankari reagiraju prvenstveno na trend ubrzanja rasta cijena. S obzirom na nedavne podatke iz najvećih europskih gospodarstava, očekuje se da bi prelijevanje cijena energije na ostala dobra i usluge moglo postati vidljivije krajem godine. Iako tržišta smanjuju oklade na skoro podizanje kamatnih stopa, on predviđa još jedno podizanje stopa i u Americi i u Europi, no najvjerojatnije tek u prosincu, dok bi u listopadu središnje banke mogle pauzirati s odlukama.

Potezi središnjih banaka i savjet za investitore

S obzirom na trenutnu konstelaciju makroekonomskih faktora koji potiču rast prinosa, postavlja se pitanje je li sada pravo vrijeme za snažniji ulazak u klasu imovine fiksnih prihoda. Dražetićev odgovor je jasan – još uvijek nije.

Iako trenutne brojke izgledaju primamljivo na papiru, volatilnost je i dalje previsoka. Tržište još nije pokazalo znakove stabilizacije, a cijene obveznica mogu dodatno pasti. Ključno je, ističe, pričekati da volatilnost padne i da se cijene stabiliziraju na određenoj razini prije nego što se krene s većim alokacijama.

Kada taj trenutak napokon dođe, investitorima se savjetuje izrazito selektivan pristup. Prednost bi trebalo dati sigurnijim zemljama s niskim proračunskim deficitima, poput Njemačke, Austrije i Nizozemske. Zanimljivo je da Dražetić u tu skupinu ubraja i Hrvatsku te Sloveniju, čije obveznice pružaju dobru zaštitu od širenja raspona prinosa. S druge strane, preporučuje izbjegavanje obveznica zemalja s velikim deficitima i izraženim političkim rizicima, uključujući SAD, Francusku, Italiju, Poljsku i Rumunjsku.

Trenutno stanje na globalnom tržištu duga zahtijeva strpljenje. Dok visoki prinosi nude zaštitu kroz izdašne kupone, rizik od daljnjeg pada cijena obveznica sugerira da bi investitori trebali pričekati jasnije signale smirivanja inflacije i geopolitičkih tenzija prije nego što donesu dugoročne strateške odluke u svojim portfeljima.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.