Dizel motori - Od neprikosnovenih miljenika Hrvata, do tržišnog udjela od tek 10 posto

Dizelski motori desetljećima su bili prvi izbor Hrvata pri kupovini automobila, naročito za one koji često voze duge rute autocestom, no posljednjih se godina njihov udio drastično smanjuje. Razloga je više i uglavnom su oktroirani vozačima u ime ekološke agende. Mnogu kupci bi voljeli da imaju više izbora pri kupnji jer i danas, unatoč napretku tehnologije, sve štedljivijim benzincima, hibridima i električnim vozilima (EV), tek rijetki od njih mogu mjeriti s potrošnjom i performansama starih dobrih dizelaša.

No, realnost je da su ekološke norme sve strože, cijene na benzinskim postajama sve više, a novih modela s dizelskim agregatima gotovo da i nema. Svi ti faktori zajedno doveli su do drastičnih promjena na domaćem, ali i europskom tržištu automobila.

U godinama prije pandemije, udio dizelaša u Hrvatskoj dosezao je oko 60 posto, dok se na širem europskom tržištu bio na 50 posto. Podaci Promocije Plus za prvih sedam mjeseci ove godine pokazuju da je udio dizelaša među novim automobilima pao na tek 10,5 posto, što jasno ocrtava tektonske promjene u odabiru potrošača.

Zanimljivo je i da je udio hibrida (47 posto) nadmašio udio benzinaca (37 posto) u do sada ukupno prodanih 49.897 osobnih vozila u 2026. godini. Inače, te prodajne brojke veće su za 5,2 posto nego u istom lanjskom razdoblju.

Dizel postao skuplji od benzina

Osvrnimo se odmah na početku na kretanje cijena goriva. Povijesno je na crpkama dizel bio osjetno jeftiniji od benzina, ali u posljednjih pet godina je izgubio status jeftinijeg energenta. Plastičan primjer je trenutna cijena goriva na benzinskim postajama. Litra dizela stoji 1,75, dok je litra benzina 1,62 eura. Dakle, dizel je oko osam posto skuplji, a u zadnje vrijeme smo svjedočili i većoj diskrepanciji u cijenama.

Prvi znakovi poremećaja ustaljenih trendova počeli su u listopadu 2021. godine. Tada je Eurodizel po prvi put u povijesti cjenovno prestigao Eurosuper 95. Premda je razlika u početku bila minimalna (dizel je s cijenom od oko 11,4 kuna po litri bio tek 0,5 do 1 posto skuplji od benzina koji je stajao 11,35 kn/l), bila je to najava znatno većeg udara koji je uslijedio iduće godine.

Pravi cjenovni šok nastupio je u jesen 2022. godine. Zbog nestašice uzrokovane sankcijama na uvoz iz Rusije i naglog skoka potražnje pred dolazak zime, cijena dizela otela se kontroli.

U listopadu i studenom 2022. razlika u cijeni na crpkama dosezala je i do dvije kune po litri. Dok je cijena Eurosupera 95 pod utjecajem Vladinih intervencija bila stabilizirana na razinama između 11,10 i 11,50 kn/l, Eurodizel je skočio na raspon od 13,40 do 13,80 kn/l. Na vrhuncu te krize, dizel je u Hrvatskoj bio čak 15 do 21 posto skuplji od benzina, što je predstavljalo najveći cjenovni raskorak u povijesti.

Stabilizacijom trgovačkih ruta i uvođenjem redovitih dvotjednih Vladinih uredbi o ograničavanju trgovačkih marži i trošarina, tržište se postupno smirilo. Već u proljeće 2023. godine benzin vraća svoju tradicionalnu ulogu skupljeg derivata. Sredinom te godine Eurosuper 95 prodavao se za oko 1,40 eura po litri, dok je Eurodizel pao na 1,31 euro, čime je benzin ponovno postao skuplji za oko 6 do 7 posto.

U razdoblju od 2024. pa do danas, opet sve češće vidimo da je dizel preuzima neslavno vodstvo po cijeni i to je svakako jedan od faktora koji tjera kupce da razmotre druge opcije.

Porsche

Ako uzmemo u obzir da su dizelaši u startu obično skuplji od benzinaca, što se prije pravdalo kasnijim uštedama na potrošnji i cijeni goriva, ekonomija je sve više na strani drugih pogonskih sklopova i to se jasno vidi u prodajnim trendovima.

Manjak izbora

Uz nepovoljniju cijenu, kupce sve više odbija i nedostatak izbora. Naime, sve više brendova smanjuje broj dizelaša, a neki su ih i potpuno izbacili iz ponude. Puno se priča o dolazećoj kineskoj konkurenciji koja dizelaše uopće ne nudi, već se isključivo orijentirala na benzince, hibride i EV-ove.

Istim putem ide i Toyota koja u svojoj gami nudi hibride i benzince, paralelno jačajući ponudu EV-ova.

Tradicionalne jake marke na domaćem tržištu također idu u sličnom smjeru, doduše ne tako drastično. Primjerice, jedan od povijesno najprodavanijih gradskih modela kod nas, Renault Clio, u najnovijoj liniji uopće ne nudi dizelski agregat, već isključivo benzinski i hibridni pogon (čeka se i LPG verzija).

Još se donekle drže njemačke premium marke čiji su moćni dizelaši i dalje vrlo traženi kod kupaca skupljih automobila. Najčešći su izbor za vozila iz viših segmenata, naročito kod većih SUV modela i limuzina BMW-a, Audija i Mercedesa, a praktički su nezamjenjivi kod gospodarskih vozila, iako elektrifikacija i tu sve više gura svoje prste.  

Škoda se još uvijek ne da pa omiljena limuzine Octavia i Superb, kao i SUV Kodiaq i dalje nude dizelski pogon, VW također drži svoje TDI agregate živima, no generalno izbora je sve manje i manje pa tako ni Golf ni najnoviji T-Roc na službenom konfiguratoru nemaju u ponudi dizele.

Konzervativni Hrvati se ipak lome

Hrvati ne vole drastične promjene pa je udio EV-ova još uvijek vrlo slab na domaćem tržištu (u prvoj polovici ove godine je iznosio tek oko četiri posto), no zato veliki skok hibrida pokazuje da se polako, ali sigurno navike kupaca mijenjaju. Hibridni sklopovi idealan su prijelaz s klasičnih agregata na fosilna goriva prema, čini se neminovnoj, potpunoj elektrifikaciji.

Uz spomenuti rast cijena dizela, sve strože ekološke norme (Euro 6d/Euro 7) koje nameće Europska unija (EU) te viši troškovi održavanja sklopova za obradu ispušnih plinova (DPF, EGR, AdBlue) guraju potrošače sve dalje od dizelskih motora pa će se oni koji i dalje žele gutati kilometre na autocesti uz minimalnu potrošnju i maksimalan komfor sve češće morati okretati tržištu rabljenih automobila.

To nažalost znači da će nam i ovako dosta star vozni park postajati sve stariji, a što se tiče emisija štetnih plinova, čini se izlišnim pričati o njima dok svakodnevno čitamo o napadima na rafinerije koje gore diljem Rusije i Bliskog Istoka. Naravno, to ne znači da trebamo dići ruke od ekologije u prometu.