Vlada novom intervencijom obuzdala cijene - dizel bi bez mjera skočio za 14 centi

Hrvatska Vlada nastavlja s politikom aktivne regulacije cijena goriva kako bi zaštitila građane i gospodarstvo od snažnog rasta cijena na svjetskim tržištima. Na telefonskoj sjednici održanoj u ponedjeljak, donesene su nove uredbe kojima se u idućih sedam dana cijene benzina i dizela zadržavaju na postojećim razinama, unatoč pritiscima koji bi, bez intervencije, doveli do osjetnog poskupljenja. 

Da Vlada nije reagirala, vozači bi od utorka, 8. rujna, litru benzina plaćali šest centi više, dok bi dizel poskupio za čak 14 centi. Kako bi se to izbjeglo, Vlada je posegnula za kombinacijom dviju mjera.

Prvo, trošarina na benzinsko gorivo snižena je za dodatnih 2,5 centi po litri. Kod dizelskog goriva, iskorištena je mogućnost koju je odobrila Europska komisija za privremeno odstupanje od minimalnih stopa, pa je trošarina smanjena za čak devet centi po litri, čime je ona sada sedam centi ispod minimuma propisanog EU Direktivom.

Uz to, premija energetskih subjekata za benzinsko i dizelsko gorivo dodatno je smanjena za dva centa po litri.

Međutim, korekcije nisu zaobišle poljoprivrednike i korisnike UNP-a. Cijena plavog dizela porasla je za 13 centi i sada iznosi 1,34 eura po litri. Ukapljeni naftni plin za spremnike skuplji je za osam centi i nova mu je cijena 1,33 eura po kilogramu, dok je UNP za boce poskupio za sedam centi na 1,90 eura po kilogramu.

Iz Vlade su ponovno naglasili razmjere svoje intervencije, objavivši simulaciju cijena bez ikakvih mjera. U tom scenariju, litra benzina koštala bi 1,88 eura, a dizela čak 2,10 eura.

Bliski istok i OPEC+ diktiraju cijene

Razlog za ovakav pritisak na cijene leži u eskalaciji napetosti na globalnim energetskim tržištima. Glavni pokretač rasta cijena sirove nafte je sukob na Bliskom istoku, posebice u području Hormuškog tjesnaca, strateški najvažnijeg prolaza za transport nafte kroz koji prolazi oko petine svjetske potrošnje. Nedavni napadi na tankere i povišene geopolitičke tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i Irana podigli su cijenu barela na najviše razine u posljednjih nekoliko tjedana.

Dodatnu neizvjesnost unosi i odluka kartela OPEC+ koji, predvođen Saudijskom Arabijom i Rusijom, ustraje na ograničenju proizvodnje. Na sastanku održanom 6. rujna, ključni proizvođači odlučili su zadržati postojeće razine proizvodnje i tijekom listopada, signalizirajući tržištu da nisu spremni povećati ponudu kako bi spustili cijene. Energetski analitičari slažu se da će kretanje cijena uvelike ovisiti o smirivanju sukoba, a do tada je izgledan nastavak visoke volatilnosti.