Rimac i Končar na vrhu, novinari pri dnu – gdje su plaće najviše rasle?

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u srpnju je iznosila 1.540 eura što je njena najniža razina još od veljače, pokazuju svježi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). U veljači su zaposleni u prosjeku primili 1.527 eura, a od tada prosječna je mjesečna plaća oscilirala nešto iznad 1.550 eura.

Krivca za pad prosjeka u srpnju treba tražiti u proizvodnji električne opreme, telekomunikacijama te proizvodnji pića. U djelatnosti proizvodnje električne opreme zaposleno je gotovo 11 tisuća radnika, a njima su plaće u srpnju bile čak 259 eura niže nego u lipnju, odnosno pale su 12,7 posto.

U telekomunikacijama, gdje radi desetak tisuća ljudi, plaće su u srpnju pale za prosječno 117 eura, odnosno 6,4 posto, dok je u proizvodnji pića pad bio sedam posto. Šest tisuća radnika iz te djelatnosti primilo je u prosjeku 119 eura manje nego u lipnju.

U usporedbi s lanjskim srpnjem i ako se izuzme inflacija prosječne plaće u Hrvatskoj ipak nastavljaju rasti. Njihov realni skok u posljednjih godinu dana bio je 3,2 posto, a u prvih sedam mjeseci ove godine 3,1 posto.

Te su stope ipak niže od onih po kojima su plaće rasle još krajem prošle godine kad je realna stopa rasta bila iznad pet posto. Sve sporiji plaća obično se navodi kao jedan od uzroka očekivanog usporavanja osobne potrošnje, a time i bruto domaćeg proizvoda.

Podaci samo za jedan mjesec mogu ponekad zavarati jer neke industrije sezonski zapošljavaju više ljudi što može iskriviti prosjek. Također, u pojedinom mjesecu mogu se isplatiti bonusi ili povećati broj prekovremenih sati zbog privremenog povećanja opsega posla.

Zbog toga smo pogledali nešto dulje vremenske serije kako bismo dobili odgovor u kojim su djelatnostima u posljednjih godinu dana plaće rasle najviše i najbrže, a u kojima najmanje i najsporije. Usporedili smo prosječne plaće po djelatnostima u posljednjih 12 mjeseci, dakle od kolovoza prošle do srpnja ove godine, s prosjekom iz 12 mjeseci prije toga.

Najviše su u tom razdoblju porasle plaće u proizvodnji motornih vozila i to za 243 eura. Državna statistika bilježi oko 3,5 tisuće zaposlenih u toj djelatnosti, a najveći poslodavci su Rimac grupa, Đuro Đaković i AD plastik.

Nakon njih najviši skok plaća imala je opskrba električnom energijom gdje glavnu riječ vodi HEP grupa. Tamo su plaće u godinu dana u prosjeku porasle za 218 eura. Na trećem mjestu je bila djelatnost proizvodnje električne opreme s rastom od 204 eura. Najveći poslodavac u toj djelatnosti je Končar grupa.

Proizvodnja motornih vozila nalazi se i na samom vrhu po brzini rasta prosječnih plaća. U tom su sektoru u godinu dana one porasle za 16,4 posto. Na drugom mjestu je uredsko-administrativni sektor gdje su plaće u godinu dana skočile 15,3 posto, u prosjeku oko 193 eura.

Najveći poslodavci u tom sektoru su kompanije koje pružaju usluge pozivnih centara poput Transcom Worldwide, Transcom Croatia, Media One, TaskUs Croatia ili Calzedonia Digital. Na trećem mjestu po brzini rasta prosječnih plaća u posljednjih godinu dana našla se djelatnost proizvodnje računala, te elektroničkih i optičkih proizvoda. Radi se o kompanijama poput M San grupe, Microlinea ili Storm Computersa. Tamo su prosječne plaće porasle 13,6 posto.

Na suprotnom kraju ljestvice izdvojila se proizvodnja duhanskih proizvoda kao jedina djelatnost u Hrvatskoj gdje su prosječne plaće u posljednjih godinu dana pale. Snižene su za 102 eura, odnosno za 5,6 posto. Prema podacima DZS-a u tom sektoru radi oko 850 ljudi, a baza podataka Financijske agencije pokazuje kako se radi o tek četiri kompanije: TDR, Hrvatski duhani, Agroduhan te Tvornica duhana Udbina koja je u stečaju.

Najmanji rast plaća zabilježen je u djelatnosti vađenja sirove nafte gdje su one u godinu dana porasle u prosjeku za tek 33 eura, te u novinarstvu gdje su porasle za 48 eura. Iste dvije djelatnosti nalaze se i na dnu liste po brzini rasta plaća.