Europske banke osporavaju prijedlog EU-a za oporavak vlastitog sektora

Najveće europske banke i lobističke skupine osporavaju ključne dijelove plana Europske komisije osmišljenog za oporavak financijskog sustava Europske unije.

Banke, lobiji i drugi dionici podnijeli su ukupno 121 odgovor na plan Europske komisije, pri čemu pozivaju na odustajanje od pojedinih elemenata, uvođenje novih mjera te zahtijevaju brže djelovanje.

Povratne informacije prikupljene tijekom savjetovanja, sakupljene do roka 15. rujna, naglašavaju složen put koji predstoji paketu mjera, a koji se smatra presudnim za poticanje europskoga gospodarskog rasta i financijskog suvereniteta.

Ovaj je paket iznimno važan i za same banke, koje promatraju kako val deregulacije pod vodstvom Trumpa u SAD-u dodatno jača teškaše s Wall Streeta koji već dominiraju aktivnostima poput investicijskog bankarstva i trgovanja u Europi.

Prijedlog Komisije obuhvaća jedinstven paket koji bi trebao riješiti pitanje kapitala i druga tekuća pitanja, paralelno s dugogodišnjim strukturnim problemima u bankarskom sustavu – uključujući i izostanak zajedničkog sustava osiguranja depozita oko kojeg se države članice spore već više od desetljeća. Osiguravanje zaštite depozita olakšalo bi uspostavu prave bankovne unije u kojoj bi banke mogle slobodnije prenositi kapital i likvidnost preko nacionalnih granica, čime bi se oslobodile milijarde eura resursa.

U svom podnesku za najnovije savjetovanje, Societe Generale SA naveo je da "pitanje opće razine kapitalnih zahtjeva zaslužuje prioritetnu pozornost" te sugerirao da bi "ciljano uklanjanje" kapitalnih odbitaka za stavke poput ulaganja u softver i loše kredite moglo "brzo proizvesti konkretne učinke."

Osiguranje depozita

Čelnici 11 globalno sistemski važnih europskih banaka – uključujući banke iz Ujedinjenog Kraljevstva i Švicarske – uputili su početkom mjeseca pismo predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, pozivajući na razdvajanje paketa kako bi poboljšanja bila na čekanju sve dok se ne postigne dogovor o sustavu depozita. Maria Luís Albuquerque, povjerenica EU-a za financijske usluge, odmah je odbila taj zahtjev.

Maria Luís Albuquerque | Matt McClain/Bloomberg

Albuquerque smatra da je očuvanje cjelovitosti paketa ključni poticaj za postizanje stvarnog napretka u pogledu sustava depozita, što je krajnji cilj koji je u svom podnesku podržala i Banco Santander SA. Ova španjolska banka istaknula je da "više od desetljeća nakon pokretanja Bankovne unije, Europa mora privesti ovu raspravu kraju pružanjem vjerodostojne i izvedive Europske sheme osiguranja depozita."

Ipak, Santander je kritizirao prijedloge EU-a istaknuvši da oni "još uvijek ne idu dovoljno daleko" niti se "u potpunosti nose s rastućim gospodarskim izazovima s kojima se suočavamo."

Talijanski bankarski lobi, ABI, prosvjedovao je protiv prijedloga EU-a za rješavanje koncentracije izloženosti banaka prema državi. Riječ je o mjerama koje bi zemljama koje se opiru olakšale prihvaćanje sustava jamstva za banke, budući da banke više ne bi bile toliko isprepletene s vlastitim matičnim državama kroz masovnu izloženost državnom dugu.

Iz ABI-ja su poručili da bi prijedloge o državnom dugu "trebalo izbjegavati", jer bi oni "negativno utjecali na tržište javnog duga, koje je već pod pritiskom iz geopolitičkih razloga" te bi "europske banke doveli u nepovoljan konkurentski položaj u odnosu na druga područja, što je u suprotnosti s ciljevima Komisije."

Sustav osiguranja depozita bio je kontroverzna tema i za manje zemlje koje pružaju gostoprimstvo poslovanju banaka iz drugih država.

Ograničeni detalji

U svom podnesku, središnja banka Latvije navela je da prijedlozi EU-a za smanjenje fragmentacije nude "donekle ograničene detalje o adekvatnim zaštitnim mehanizmima potrebnima za očuvanje financijske stabilnosti."

"Sve dok ne postoji potpuno razrađena Europska shema osiguranja depozita (EDIS) i dok postoje druge dosad neriješene prepreke integraciji, odgovornost mora pratiti tijela na koja se rizik prenosi", poručili su iz latvijske monetarne vlasti.

U međuvremenu, francuski BNP Paribas SA pozvao je na uvođenje "zakonskog paketa koji donosi korjenite promjene najkasnije do prvog kvartala 2027. godine, nakon čega bi uslijedio ubrzani zakonodavni proces."

Također su zatražili uvođenje "formalnog mandata za gospodarski rast i konkurentnost" za Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, što je zahtjev koji su u nekom obliku ponovili i drugi dionici, uključujući Španjolsko udruženje banaka. Komisija je kao rok za izradu paketa odredila prvi kvartal 2027. godine.